Otkako je mjerenja temperature, ovogodišnji lipanj je najtopliji ikada. Uz porast temperature tu je i takozvani i izuzetno neugodni “vrlo jak toplinski stres”, on naime označava uvjete kada se u zraku osjeća temperatura od 38 Celzijevih, a veći dio europskog zapada se ove godine već suočio s tom pojavom.
”U svijetu koji se zagrijava, toplinski valovi vjerojatno će postati češći, intenzivniji i utjecati na više ljudi diljem Europe“ rekla je Samantha Burgess, strateška voditeljica programa Copernicus za klimu. Tijelo osnovano od strane Europske komisije 2014. godine redovito prikuplja podatke o klimatskim gibanjima, a neka istraživanja sugeriraju kako je trenutna situacija ne samo nezdrava već i jako opasna.
Kako pišu, u 2022. godini sparni toplinski valovi su odnijeli možda i do 60.000 života, a to predstavlja veliki problem s obzirom na trendove i najave onoga što nam slijedi u bliskoj budućnosti. Nakupljanje stakleničkih plinova u atmosferi koji uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva znači da se prosječna temperatura planeta s vremenom povećala.
🔥 On 1 July, the “Torrefeta i Florejacs” fire broke out in the Segarra region, Spain.
It burned approximately 5,000 hectares across several municipalities.
This #CopernicusEU #Sentinel2 image shows the burn scar left.#ImageOfTheDay pic.twitter.com/dmv443XdfX
— Copernicus EU (@CopernicusEU) July 5, 2025
Europa se zagrijava pet puta brže od ostatka
S druge strane ovo povećanje baznih temperatura znači da kada dođe toplinski val, temperature mogu porasti do još većih vrhunaca. Što se tiče samih trendova prethodni najtopliji lipanj na planetu bio je 2024., a drugi najtopliji bio je 2023., priopćila je Copernicusova služba za klimatske promjene.
Problemi za stanovnike Europe tu ne prestaju. Sparni ekstremi bili su posebno izraženi upravo u ovom dijelu svijeta koja se zagrijava nekoliko puta brže od globalnog prosjeka. Brijke su u nekim zemljama, s naglaskom na krajnji zapad, zapanjujuće. Nekoliko zemalja zabilježilo je površinske temperature iznad 40 stupnjeva Celzija, s toplinom do 46°C u Španjolskoj i Portugalu.
Copernicus dodaje kako je ovog ljeta toplinski udar nastupio već dva puta. Prvi od 17. do 22. lipnja, a zatim ponovno od 30. lipnja do 2. srpnja i oba povezana su s toplinskim kupolama koje su zadržavale topli zrak nad pogođenim regijama, produljujući zagušljivo vrijeme te pogoršavajući uvjete zagađenja i šumskih požara.
Many regions in central, northern and eastern Europe are facing a severe drought.
Triggered by the lack of rain and high temperatures, the drought is affecting agriculture and river transport and it is expected to worsen over the summer.
Our report https://t.co/8eDi2kBiCv pic.twitter.com/8MvLbtTD9t
— EU_ScienceHub (@EU_ScienceHub) June 23, 2025
790 milijuna ljudi osjetilo rekordne vrućine
Kada se dodatno sažmu podaci, Copernicus otkriva je da je 12 zemalja i oko 790 milijuna ljudi diljem svijeta prošlog mjeseca doživjelo rekordne vrućine, što znači da se i prostor koji je pogodan za život na starom kontinentu sve manji. Posebno je porazno da ovi podaci bacaju sumnju na ciljeve koji su zadani 2015. godine u Parizu.
Pariški klimatski sporazum omogućio je zemljama da pokušaju ograničiti dugoročno globalno zagrijavanje na 1,5°C, nakon čega su veće i trajne klimatske i okolišne promjene vjerojatnije. No, mnogi znanstvenici sada kažu da će biti gotovo nemoguće ostati ispod te razine, a proboj se očekuje oko 2030. ili prije, što bi svijet potencijalno moglo suočiti s neviđenim izazovom pokušaja ponovnog smanjenja zagrijavanja.
Neviđen prizor na Plitvicama: ‘Pronašli smo nezabilježenu vrstu’
