Mnogi misle kako je onečišćenje prirode isključivo vezano za stakleničke plinove, industrijska postrojenja i slično. Istina je zapravo drugačija. Svo naše djelovanje, pa čak i konzumacija određenih tvari može utjecati na raznolikost faune oko nas, a kako je ekosustav prožet preko cijele planete i ne poznaje granice, onečišćenje se može pojaviti bilo gdje.
Primjerice, do sada smo uglavnom čitali o otpadnim vodama u svrhu analize navika naših građana kada su u pitanju ilegalni narkotici. Brojke su u Hrvatskoj poražavajuće, no današnja priča pokazuje kako onečišćenje dolazi i od legalnih lijekova. Porastom korištenja antidepresiva i lijekova protiv bolova, u otpadne vode polako ulaze tvari koje tamo nikako ne pripadaju.
Rezultati su neočekivani. Iako je riječ o stranim tvarima, neke ribe su zbog klobazama (tvar koja se nalazi u tabletama za spavanje) pospješile svoju migraciju. Rezultat je to istraživanja koje je provelo Švedsko sveučilište poljoprivrednih znanosti. Da stvar bude bolja, kako su na jedinke postavili i lokatore, došli su do zaključka da im ta tvar pomaže u bržim i efikasnijim migracijama.
Super happy to see our new article on how pharmaceutical pollution can influence salmon migration out in @ScienceMagazine!
This was a huge effort by a great team of researchers over the last few years!
You can read the paper here: https://t.co/bRLCqSpjQ1! pic.twitter.com/5VfoZtHZlb
— Jack Brand (@JackAndrewBrand) April 10, 2025
Otkriveno 900 različitih tvari
Cijela studija je objavljena u uglednom časopisu Science, a Marcus Michelangeli s australskog sveučilišta Griffith koji je i sam sudjelovao u ovom istraživanju, naglašava da su takve tvari u otpadnim vodama – opasne i predstavljaju sve veću prijetnju farmaceutskog onečišćenja divljini i ekosustavima.
“Farmaceutski zagađivači rastući su globalni problem, s više od 900 različitih tvari koje su otkrivene u vodenim putovima diljem svijeta”, rekao je Michelangeli. “Posebno su zabrinjavajuće psihoaktivne tvari poput antidepresiva i lijekova protiv bolova, koje mogu značajno ometati rad mozga i ponašanje divljih životinja”, dodaje.
Povećani uspjeh migracije kod lososa izloženog klobazamu može se činiti kao koristan učinak, rekao je Michelangeli. Evo i zašto. “Svaka promjena prirodnog ponašanja i ekologije neke vrste ima šire negativne posljedice i za tu vrstu i za okolnu zajednicu divljih životinja”, zaključuje.
Intervencije sa sobom nose posljedice
Ovu vijest su prenijeli i vodeći svjetski mediji koji šaljivo pišu kako smo “nadrogirali” ribe. Jedno je sigurno, svo naše djelovanje i svaki naš unos određenih tvari u tijelo, na ovaj ili onaj način će se opet pojaviti u prirodi. Rast potrošnje tableta poput gore spomenutih antidepresiva to i pokazuje.
Iako se na prvu čini da klobazam pomaže ribama, znanstvenici upozoravaju kako je svaka intervencija takvog tipa, slučajna ili namjerna, nužno štetna za naš okoliš i bioraznolikost. Sve to se po principu spojenih posuda negdje vrati, manifestira ili pak iznenadi neočekivanom posljedicom. Tada je nažalost, prekasno.
Neobično otkriće sa Srebrnjaka: Znanstvenici IRB-a istražuju ‘sebične’ bakterije
