Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković često na svojim mrežnim stranicama objavljuju zanimljivosti koje se kriju iza zatvorenih vrata ovog velikog instituta na zagrebačkom Srebrnjaku. Najnovije istraživanje tvrdi kako malene bakterije mogu biti ni manje ni više nego – sebične.
Novo istraživanje molekularnih biologa s Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta u Bremenu i Sveučilišta u Beču, objavljeno u prestižnom časopisu Cell Reports, ukazuje na potencijalne ključne promjene u ekosustavu hrvatskih jezera. Kako su napisali, “istraživanje koje su proveli na jezerima Kozjak i Crniševo po prvi puta otkriva kako neke bakterije sebično gomilaju hranjive tvari, što im omogućuje da dominiraju nad drugim vrstama”.
Kako su dalje objasnili u tekstu, bakterije imaju svoju uobičajenu prehranu, ali u ovim jezerima su uočili izuzetak.”Većina bakterija u jezerima živi od razgradnje polisaharida, složenih šećera koje pronalaze u vodi. Tradicionalno se smatralo da bakterije ove molekule razgrađuju izvanstanično, oslobađajući tako hranjive tvari koje mogu koristiti i drugi organizmi koji žive u takvom jednom slatkovodnom ekosustavu”, pišu i potom nastavljaju sa zbilja fascinantnim zaključkom.
Usporedili bakterije iz dva hrvatska jezera
“Znanstvenici su otkrili da neke bakterije preferiraju sebičniji pristup, tako što zadržavaju i razgrađuju ove hranjive tvari unutar svojih stanica, ograničavajući njihovu dostupnost drugim vrstama”, dodaju. Objasnili su i zašto su odabrana baš ova jezera. Naravno, odabir nije bilo slučajan.
“Kozjak, hladno jezero smješteno u Nacionalnom parku Plitvička jezera, pokazuje niske razine hranjivih tvari, dok je Crniševo, koje je smješteno u toplijem mediteranskom području, bogatije hranjivim tvarima i algama. Ova različita okruženja pružila su idealne uvjete za usporedbu kako se sebično ponašanje bakterija manifestira u različitim ekosustavima.
Tim je skupljao uzorke vode u proljeće i ljeto 2022. te zimu 2023. godine”, objasnili su. Evo i što su tamo zatekli. “‘Uz pomoć genetskog sekvenciranja uspoređivali smo bakterijske zajednice u jezerima tijekom različitih godišnjih doba i identificirali vrste bakterija koje su koristile sebični mehanizam preuzimanja.
Neočekivani rezultati
Rezultati su pokazali da su sebične bakterije prisutne u oba jezera, ali je sebično ponašanje bakterija variralo s promjenama godišnjih doba i pokazalo se intenzivnije u jezeru s bogatijim hranjivim tvarima”, objašnjava Andrea Čačković, prva autorica na radu i doktorandica u Laboratoriju za procese taloženja na IRB-u”.
Ovi rezultati su neočekivani. Intuitivno bi se dalo zaključiti da će bakterije biti sebične u staništima koja imaju manje izvora hrane. “U jezeru Crniševo, kada je bilo više materijala, pojačala se sebična aktivnost, što je bilo potpuno neočekivano,” rekao je dr. sc. Sandi Orlić, jedan od vodeći autora na radu te voditelj Laboratorija za procese taloženja na Institutu Ruđer Bošković.
“Još uvijek to ne možemo ekološki objasniti i potrebna su nam dodatna istraživanja kako bismo razumjeli koji su to specifični organizmi koji se ponašaju drugačije i zašto”, zaključio je.
Proslavite dan naših popularnih vodozemaca: U ZOO-u predavanja posvećena žabama
