Zagrebački je Muzej gljiva u opasnosti ne riješi li se problem koji je nastao kada se država upisala u vlasništvo prostora koji je muzej dobio od Grada, a on ga sada namjerava preseliti. To bi moglo uništiti fascinantnu zbirku od 1600 gljiva, jedinstvenu u svijetu.
Iz Edukativnog su centra “Bogatstvo svijeta gljiva” priopćili kako su nakon 12 godina uspješnog rada i visoke internetske rangiranosti među zagrebačkim turističkim izložbenim sadržajima, od prosinca 2024. zatvoreni. “Radi se o složenom problemu, no Grad Zagreb u okviru svojih ovlasti aktivno radi na pronalaženju kvalitetnog rješenja kako bi se osigurao opstanak Edukativnog centra i zaštitila postojeća vrijedna zbirka”, rekli su Hini u Gradu Zagrebu.
Edukativni centar “Bogatstvo svijeta gljiva” nastao je suradnjom Grada, Turističke zajednice i Gljivarskog društva Kamilo Blagaić 2013. Grad je za tu svrhu osigurao prostor u centru, na Trgu bana Josipa Jelačića 3, te financirao realizaciju programa do 2015. kad su zbirka i prostor predani na upravljanje Javnoj ustanovi Priroda Grada Zagreba, odnosno tadašnjoj Javnoj ustanovi Maksimir.
U centru grada izložba sa snažnom porukom: ‘Neraskidiva veza’
Stanovi na Trgu
Radi se o stanu od 180 kvadratnih metara na drugom katu zgrade u srcu grada. Grad navodi da je uz njegovu kontinuiranu podršku, od osnivanja do danas nastala zbirka od oko 1600 eksponata u suradnji s Gljivarskim društvom Kamilo Blagaić. Za provedbu programa u Edukativnom centru osiguran je i prostor susjednog stana, prvo kroz najam a poslije ga je Grad i kupio, 2017. Taj stan ima 150 četvornih metara.
Jedan dio novokupljenog gradskog stana građevinskom intervencijom je pripojen prvom stanu. Time je povećan prostor za izlaganje gljiva, a ostatak je dan ustanovi na korištenje za uredske prostore.
Međutim, prošle se godine nakon sudskog postupka država uknjižila kao vlasnik prvog stana u kojem se nalazi muzej od početka te je zatraženo da se on vrati u prethodno stanje i to do 31. prosinca 2024. To se i dogodilo, pa je muzej zatvoren, ali se zbirka i dalje nalazi u tom prvom stanu.
Preseljenje eksponata
U tijeku su konzultacije nekoliko gradskih ureda i Javne ustanove Priroda Grada Zagreba te Hrvatskog prirodoslovnog muzeja oko najboljeg načina za očuvanje zbirke, pojasnili su iz Grada. Razmatraju se opcije preseljenja zbirke, ali i ostanak na lokaciji.
Premda priznaju da preseljenje nosi rizik stradanja sadašnje zbirke zbog krhkosti eksponata, iz Grada tvrde da će u tom slučaju poduzeti sve potrebne mjere opreza kako bi “zbirka ostala u najvećoj mjeri očuvana”.
Glasnogovornica Ministarstva državne imovine Valentina Vincek kazala je kako je Javna ustanova Priroda Grada Zagreba obaviještena da je Republika Hrvatska novi vlasnik navedenog prostora te kako je potrebno s Ministarstvom regulirati odnose.
Veliko otkriće o vodi šokiralo znanstvenike: Evo što to znači za život na Zemlji
Potencijal zbirke
Međutim, Javna se ustanova nije obratila Ministarstvu sa zahtjevom za reguliranje odnosa, koje se može regulirati temeljem Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, poručila je Vincek.
Iz Edukativnog centra pak zahtijevaju, u ime građana, “da titulari institucija bez oklijevanja prepoznaju značaj baštine i sveobuhvatni potencijal zbirke i da odmah spriječe propadanje započeto radi nečije nebrige i sumnjivih interesa”.
Vesna Dujlović, predsjednica Gljivarskog društva Kamilo Blagaić rekla je da su stan u kojem je Edukativni centar dobili kao gradski i onda je odjedanput u srpnju prošle godine Javna ustanova dobila obavijest da se država uknjižila na stan i da se Edukativni centar mora iseliti. Dujlović apelira da se napravi sve što se može da do preseljenja ne dođe kako se ne bi uništili eksponati.
Jedinstveni u svijetu
Ako do preseljenja ipak mora doći onda je, kaže, najbezbolnije da se Edukativni centar sa staklenim vitrinama s gljivama preseli u susjedni, gradski stan od oko 150 četvornih metara kojeg je potrebno urediti.
Napominju da je Edukativni centar, međunarodno poznat kao Mushroom Museum, potvrđen kao jedinstveno takvo mjesto u svijetu u kojem gljive izgledaju kao da su netom ubrane u prirodi. To je zbog procesa liofizacije gljiva, što znači da se one prvo duboko smrznu, a zatim se iz njih izvuče voda. Među izloženim gljivama su i neke danas vrlo rijetke u prirodi, ili strogo zaštićene. Većinu gljiva za zbirku ubrali su članovi Gljivarskog društva Kamilo Blagaić, najstarijeg gljivarskog društva u Hrvatskoj.
“Zbog iznimne edukativne vrijednosti zbirke i sve većeg globalnog zanimanja za kraljevstvo funga (gljiva), posljednjih godina broj stranih i domaćih posjetitelja neprekidno raste, kao i broj i kvaliteta recenzija. U knjizi dojmova, s poštovanjem i divljenjem su potpisani mnogobrojni stručnjaci, veleposlanici i javne osobe iz cijeloga svijeta”, istaknuli su.
Znanstvenici zabrinuti zbog scenarija koji naš čeka: ‘Nemamo drugu opciju’
