Nedavno je provedena jedna od najvećih studija ikad o gubitku bioraznolikosti na globalnoj razini. Znanstvenici su zaključili da su ljudi ostvarili izuzetno štetan učinak na okoliš.
“Biološka raznolikost je ugrožena. Sve više biljnih i životinjskih vrsta nestaje diljem svijeta, a za to su odgovorni ljudi. Ipak, dosad nije bilo sveobuhvatne analize razmjera ljudske intervencije u prirodu niti je li njezin učinak prisutan svugdje u svijetu i kod svih skupina organizama”, navodi se u priopćenju Sveučilišta u Zürichu (UZH), prenosi Ecowatch.
“To je zato što su se dosadašnje studije uglavnom bavile pojedinačnim aspektima. Analizirale su ili promjene u raznolikosti vrsta tijekom vremena ili su bile ograničene na jedno mjesto ili određeni tip ljudskog utjecaja”, pišu autori ovog golemog preglednog rada.
Postoji pet glavnih oblika ljudskog utjecaja na bioraznolikost
Studija je obuhvatila podatke iz otprilike 2100 istraživanja u kojima je uspoređeno čak 50 tisuća lokacija pogođenih ljudskim djelovanjem. Studije su obuhvatile slatkovodna, morska i kopnena staništa diljem svijeta te sve skupine organizama — mikrobe, gljive, biljke, beskralježnjake, ptice, ribe i sisavce.
Rezultati studije, nazvane “Globalni ljudski utjecaj na bioraznolikost”, objavljeni su u časopisu Nature i ne ostavljaju sumnju u razmjere štete koju ljudi nanose bioraznolikosti planeta.
“Analizirali smo učinke pet glavnih načina na koje ljudi utječu na bioraznolikost: promjene staništa, izravnu eksploataciju poput lova ili ribolova, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne vrste”, rekao je glavni autor François Keck, poslijedoktorand u Eawagu. “Naši nalazi pokazuju da svih pet faktora snažno utječe na bioraznolikost diljem svijeta, kod svih skupina organizama i u svim ekosustavima”, poručio je Keck.
Doznali smo što se krije iza plakata na Trgu: ‘Medvednica se šepuri’
Najviše su pogođeni kralježnjaci
Prosječan broj vrsta na pogođenim lokacijama bio je gotovo petinu manji nego na netaknutim lokacijama. Kralježnjaci poput vodozemaca, gmazova i sisavaca doživjeli su posebno dramatične gubitke vrsta u svim biogeografskim regijama. Njihove populacije su znatno manje od populacija beskralježnjaka, što ih čini osjetljivijima na izumiranje.
Osim smanjenja populacija, promjena u sastavu vrsta još je jedan ključan aspekt bioraznolikosti. Keck je istaknuo da ljudsko djelovanje osim što uništava neke vrste, mijenja i sastav njihovih zajednica.
„Primjerice, u visokoplaninskim regijama specijalizirane biljne vrste su ugrožene jer ih s porastom temperature zamjenjuju vrste iz nižih predjela. U nekim situacijama broj vrsta na određenoj lokaciji može ostati isti; međutim, bioraznolikost i njezine ekosustavne funkcije bit će pogođene ako, primjerice, nestane biljka s posebno razvijenim korijenjem koje štiti tlo od erozije“, pojasnili su.
Ljudsko djelovanje potiče homogenizaciju
Treći aspekt bioraznolikosti koji je istraživački tim proučavao bila je homogenizacija — sličnost zajednica vrsta na različitim lokacijama.
„Primjerice, intenzivna poljoprivreda na velikim površinama često čini krajolike homogenijima, a zajednice vrsta u njima sličnijima. Dok je velik broj istraživanja pokazao da ljudsko djelovanje utječe na homogenizaciju, druge ukazuju na povećanje raznolikosti vrsta, što je poželjno.
Autori studije vjeruju da njihovi nalazi mogu poslužiti kao mjerilo za buduće napore u očuvanju bioraznolikosti i daljnja istraživanja. “Naši rezultati jasno pokazuju koji ljudski utjecaji najviše štete bioraznolikosti”, zaključio je Keck.
