Kad čuju izraz “najveći organizam na Zemlji”, većina vjerojatno pomisli na plavetnog kita, najveću životinju, koja može narasti do dužine od 26 metara i teži oko 200 tona. Međutim, u stvari je najveći organizam nešto posve neočekivano, a riječ je o šumi jednog posebnog drveta koja se razvila iz jednog korijena, pa je tehnički jedno biće.
Smješten u saveznoj državi Utah na zapadu SAD-a, “Pando” je šuma koja pokriva 43 hektara, a sastoji se od klonova drveća trepetljike. Iako izgleda kao šuma pojedinačnih stabala, Pando (što na latinskom znači “širim se”) zapravo je 47.000 genetski identičnih stabala koja izrastaju iz međusobno povezanog sustava korijenja.
Ovaj organizam ukupno teži oko šest tisuća tona te je i po masi i po veličini najveći organizam na Zemlji. Pando postoji tisućama godina, možda čak i do 14.000 godina, unatoč tome što većina njegovih stabala živi samo oko 130 godina. Njegova dugovječnost i udaljenost od naseljenih područja omogućile su razvitak cijelog ekosustava od 68 biljnih vrsta i brojnih životinja pod njegovim krošnjama.
Stablima prijete najmanje tri bolesti
Cijeli taj ekosustav ovisi o zdravlju trepetljika. Iako su Nacionalne šume SAD-a zaštitile Pando, on je ugrožen zbog nekoliko čimbenika. Pretjerana ispaša jelena i losova jedna je od najvećih prijetnji. Nekada su vukovi i pume držali njihov broj pod kontrolom, ali gubitak tih predatora doveo je do povećanja njihovih populacija.
Kako starija stabla odumiru ili se ruše, svjetlost dopire do šumskog tla i potiče rast novih klonova, no kad te životinje pojedu vrhove mladih stabljika, one ugibaju. Zbog toga u velikim dijelovima Pando šume ne rastu nova stabla.
Starije stabljike u Pandu također su pogođene najmanje trima bolestima: čađavim rakom kore, pjegavosti lista i gljivičnom bolešću konka. Iako se biljne bolesti već tisućljećima razvijaju u šumama trepetljika, nepoznato je kakav bi dugoročni učinak mogle imati na ekosustav, s obzirom na nedostatak novog rasta i sve veći popis drugih pritisaka.
Zemaljska ‘pluća’ na izdisaju: Amazonija gubi milijune hektara vegetacije godišnje
Cijeli ekosustav je ugrožen
Najbrže rastuća prijetnja su naravno klimatske promjene. Pando je nastao nakon posljednjeg ledenog doba i suočio se s relativno stabilnom klimom od tada.
Pando se nalazi se u planinskom području okruženom pustinjom, što znači da nije stran toplim temperaturama ili suši. No klimatske promjene ugrožavaju veličinu i životni vijek stabla, kao i cijeli ekosustav koji ono podržava. Iako se specifične znanstvene studije o Pandu nisu provodile, poznato je da se šume trepetljika bore s pritiscima povezanim s klimatskim promjenama, poput smanjenog dotoka vode i ranijeg zagrijavanja, što otežava stvaranje novih listova.
S obzirom na sve oskudniju vodu i očekivane rekordno visoke temperature tijekom ljeta i prijetnju intenzivnijih požara, Pando će se teško prilagoditi ovim brzim promjenama i istovremeno održavati svoju veličinu.
Preživio je teško razdoblje naseljavanja u 19. stoljeću
Ipak, Pando je otporan i već je preživio brze promjene okoliša, posebno kada su europski doseljenici počeli naseljavati to područje u 19. stoljeću ili nakon porasta rekreativnih aktivnosti u 20. stoljeću. Suočavao se s bolestima, požarima i ispašom i ostao je najveći znanstveno dokumentirani organizam na svijetu.
Unatoč svim razlozima za zabrinutost, postoji nada jer znanstvenici otkrivaju tajne Pandove otpornosti, dok skupine za očuvanje prirode i Nacionalna šumska služba SAD-a rade na zaštiti ove šume i povezanog ekosustava.
