Park prirode “Žumberak – Samoborsko gorje” od srijede, 19. studenog, kreće s predstavljanjem projekta Očuvanje mozaičnog krajobraza. Predstavljanje stanovnicima započeti će u DVD-u Gornja Vas, dok će se u narednim danima održavati u Kostanjevcu, Sočicama, Braslovju, Vivodini iRadatovićima. Završiti će 29. studenog u Golubićima.
Na predstavljanju će projekta građani dobiti informacije o tome kako će Park do 2029. obnoviti 900 ha travnjaka u Parku prirode, zatim informacije o prostornom rasporedu travnjaka koji će biti obnavljani, kao i kako će raspolagati proračunom od oko 2.3 milijuna eura koji su osigurali kroz Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava.
U srijedu 19. studenog u 17 sati u DVD Gornja Vas, u četvrtak 20. 11. u 17 sati u DVD-u Oštrc Kostanjevac, u petak 21. studenog u 17 sati u PC Sočice, potom u utorak 25. 11. u MO Braslovje u 17 sati, u četvrtak 27. studenog u Područnoj školi Vivodina, u petak 28. 11. u 17 sati u LD Radatovići te konačno u subotu, 29. 11. u 11 sati u Župnom dvoru Golubići, lokalno će stanovništvo moći čuti što projekt obuhvaća.
– jl specijal –
Analiza travnjačkih površina
“Projekt je financiran iz EU programa Konkurentnost i kohezija 2022.-2027. Program se u RH provodi kroz poziv ustanovama za zaštitu prirode, pod nazivom: Poboljšano upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000.
Administrira ga Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, nadležno za zaštitu prirode, a na područja Parka prirode ŽSG provodi ga u cijelosti Javna ustanova ‘Park prirode Žumberak- Samoborsko gorje’.
Za potrebe provedbe projekta, izvršena je multikomponentna analiza travnjačkih površina u Parku prirode, koje uostalom predstavljaju temeljnu odrednicu prirodnog fenomena mozaičnog krajobraza, zbog kojeg je ovo područja proglašeno zaštićenim 1999. u V IUCN kategoriji zaštite”, kazzali su iz Parka o ovom projektu koji traje od rujna 2025. do lipnja 2029.
Nabava traktora
U Parku prirode je više od 3.200 ha travnjačkih površina, koje ubrzano zarastaju zbog zapuštenosti i nekorištenja. Prilikom odabira travnjačkih površina za obnovu uzimali su se u obzir konkretni kriterij; Značaj za bioraznolikost, izloženost sukcesiji, značaj za kulturne vrijednosti (očuvanje tradicijskog kulturnog krajobraza i lokaliteta kulturne baštine) te održivost i ekonomičnost (korištenje, mogućnost pristupa, …).
Analizom je identificirano 206 poligona ukupne površine 898,42 ha visoke razine prioriteta za obnovu i očuvanje, 314 poligona ukupne površine 1.255,19 ha srednje razine, te 392 poligona ukupne površine 1.128,83 ha niže razine prioriteta. Javna ustanova se obvezala u projektnom razdoblju obnoviti najmanje 900 ha najvrijednijih površina visoke razine prioriteta za obnovu i očuvanje.
Projekt predviđa nabavu tri traktora različitih performansi sa svim priključcima potrebnim za provedbu aktivnosti obnove travnjačkih površina (tarupiranje, malčiranje, košnja) na zahtjevnom brdskom terenu Parka prirode te zapošljavanje ljudi na neposrednoj provedbi obnove.
Kasna pomoć
“Za mnoge stanovnike tog kraja ova pomoć dolazi nažalost prekasno. Ipak, dužni smo u trenutnim okolnostima izvesti najviše i najbolje što možemo na obnovi zapuštenih zemljišta.
Većina zemljišta planiranog za obnovu je u privatnom vlasništvu te će vlasnici i posjednici biti pozvani da daju suglasnost za obnovu, krčenje i čišćenje zapuštenih travnjačkih površina ukoliko ih sami ne mogu održavati. Moći će i sami pridonijeti vlastitim radom na odabranim površinama uz korištenje vlastite mehanizacije, za što će im biti osigurana naknada.
Vjerujemo da će ovaj projekt značajno promijeniti lice Parka, posebice na način da će ohrabriti i potaknuti korisnike zemljišta da ga nadalje koriste i oblikuju na održiv način, sve u skladu s očuvanjem dragocjenih značajki zaštićenog prirodnog prostora”, rekli su nam iz Parka.
Dugoročna održivost
Projektne aktivnosti se provode na područja cijeloga Parka prirode, a cilj projekta je razviti kapacitete ustanove za obnovu i održavanje vrijednih travnjačkih površina bogate bioraznolikosti.
Također je cilj u suradnji s korisnicima zemljišta razviti okvir dugoročno održivog korištenja vrijednih travnjačkih površina, uz osiguravanje dosljedne podrške svima koji su se voljni na ovim prostorima i nadalje baviti poljoprivredom i stočarstvom na način koji čuva prirodni prostor, resurse i sveukupnu bioraznolikost područja te osigurava punu funkcionalnost svih ekosustava.
