Ekstremne vrućine koje su zahvatile regiju ne zagrijavaju samo zrak – one sve više zagrijavaju i Jadransko more, što uzrokuje značajne promjene u njegovom podvodnom svijetu. Morski biolog i poznati “šaptač dupinima” Draško Holcer, gost emisije “RTL Direkt”, upozorava: tropske noći i visoke temperature mora već mijenjaju morski ekosustav, a promjene bi mogle biti još izraženije prema kraju ljeta.
„Temperature mora još nisu tropske, ali idemo u tom smjeru“, kaže Holcer. Te promjene nisu samo statistika – one izravno utječu na morski svijet. Životinje koje su navikle na hladnije, bogatije kisikom vode, povlače se prema sjeveru. Istovremeno, toploljudske vrste dolaze u Jadran.
Jedna od takvih je riba lav – agresivan predator koji može napraviti ozbiljnu štetu u lokalnom ekosustavu, a uz to je i otrovan. “Ako slučajno stanete na nju, može doći do ozbiljnih posljedica”, upozorava Holcer.
Otpad kojeg se ne možemo riješiti: Jadransko dno ga je prepuno, u akciju idu i roboti
Jesu li morski psi sljedeći?
Zvuči kao scenarij iz trilera, ali nije isključen: promjene temperature mogle bi dovesti i do pojačane prisutnosti morskih pasa. “Morski psi iz toplijih mora mogu migrirati prema Jadranu u potrazi za hranom, pa nije isključeno da se i nastane u Sredozemlju”, objašnjava Holcer.
Nedavno je iz Crne Gore stigla fotografija mlade velike bijele psine, što je izazvalo senzaciju. Dok kupače vijest možda uznemiruje, znanstvenike veseli. „Bijela psina u Mediteranu je kritično ugrožena vrsta. Umjesto panike, trebali bismo raditi na njenoj zaštiti“, kaže Holcer, podsjećajući da je strah od morskih pasa velikim dijelom posljedica filma „Ralje“.
Još jedno morsko iznenađenje zabilježeno je nedavno – kit u Crnoj Gori, a potom i kod Mljeta. Iako smo prije desetljeća mislili da kitovi ne dolaze u Jadran, danas znamo da ga koristi jedina vrsta kita u Mediteranu koja se hrani planktonom. Riječ je o velikim sisavcima koji migriraju kroz Sredozemno more u potrazi za hranom.
Dupin Vinko otkriva tajne Jadrana
Jadransko more, dom oko 10 tisuća dobrih dupina, sada po prvi puta dobiva detaljan uvid u njihove kretnje zahvaljujući – satelitskom odašiljaču. Prvi dupin koji ga nosi zove se Vinko, a znanstvenici iz njega već izvlače korisne informacije.
“Dosad smo ih pratili fotoidentifikacijom leđne peraje, no to je ograničeno. S Vinkom sada dobivamo informacije o njegovim kretanjima iz sata u sat”, objašnjava Holcer. Vinko se u posljednjih deset dana zadržavao između Cresa i Lošinja, najčešće između Paga i Raba – ponekad u društvu, ponekad sam.
Zagrijavanje mora ne donosi samo tople kupke turistima, već ozbiljne i ponekad nepredvidive promjene u životu pod površinom. Novi predatori, promjene u bioraznolikosti i ugrožene vrste postaju svakodnevica koju ćemo morati pažljivo pratiti – i na nju reagirati odgovorno.
