Ovogodišnji ožujak bio je najtopliji ožujak u povijesti mjerenja, čime je nastavljen 10-mjesečni niz u kojemu je svaki uzastopni mjesec postavljao novi temperaturni rekord, pri čemu je i temperatura površine mora dosegnula novi apsolutni mjesečni rekord za globalnu morsku temperaturu, objavila su iz Službe EU-a za praćenje klimatskih promjena Copernicus
“Globalna prosječna temperatura u posljednjih 12 mjeseci najviša ikada dosad evidentirana i premašuje predindustrijski prosjek za 1,58 Celzijev stupanj usljed desetljeća emisija stakleničkih plinova, čiji je učinak od sredine 2023. godine posebno naglašen fenomenom El Niña”, rekla je Samantha Burgess, zamjenica voditelja službe za klimatske promjene Copernicusa.
“To je dugoročan trend s iznimnim rekordima koji nas jako brine”, rekla je Burgess, dodavši da nam praćenje i “proučavanje ovakvih zapisa iz mjeseca u mjesec doista pokazuje da se naša klima vrlo brzo mijenja”, dodala je.
Zagrijavanje oceana
Svaki od posljednjih deset mjeseci svrstava se kao najtopliji zabilježen mjesec u svijetu u usporedbi s istim mjesecom prethodnih godina. Već je 2023. bila najtoplija godina na planetu po svjetskim zapisima koji postoje od 1850. godine. Znanstvenici su prošli mjesec upozorili da će zbog zagrijavanja oceana na južnoj hemisferi doći do masovnog izbjeljivanja koralja i da bi ono moglo biti najopasnije u povijesti planeta.
Burgess je kazala da podaci o morima i oceanima pokazuju da je novi rekord globalne temperature površine oceana postavljen u veljači ponovno premašen u ožujku. Oceani prekrivaju 70 posto planeta i održavaju Zemljinu površinu pogodnom za život, apsorbirajući 90 posto viška topline proizvedene onečišćenjem ugljičnim dioksidom koji je rezultat ljudske aktivnosti još od početka industrijskog doba.
Topliji oceani znače i više vlage u atmosferi. Znanstvenici kažu da zrak općenito može zadržati oko sedam posto više vodene pare za svaki Celzijusov stupanj porasta temperature.
Temperature će drastično skočiti, meteorolozi upozoravaju: ‘Zaštite se’
Rekordan broj požara
Suša izazvana klimatskim promjenama u području amazonske prašume u razdoblju od siječnja do ožujka potaknula je rekordan broj šumskih požara u Venezueli, a suša u južnoj Africi uništila je usjeve i suočila milijune ljudi s glađu.
Primarni uzrok iznimnih vrućina su emisije stakleničkih plinova koje je prouzročio čovjek, stoji u biltenu Copernicusa. Ostali čimbenici koji utječu na povećanje temperature su El Nino, prirodna meteorološka pojava povezana sa zagrijavanjem površinskih voda istočnoga ekvatorijalnog Tihog oceana, koji se događao ciklički u razdoblju od tri ili osam godina.
@zagrebinfo Svi prizivamo ljeto… ☀️ #zagrebinfo #pozadina #display #smartphone #phone #tiktok #viraltiktok #fy #fyp #anketa #voxpopuli ♬ original sound – zagreb.info
“Glavni pokretač zagrijavanja su emisije fosilnih goriva”, smatra Friederike Otto, klimatska znanstvenica s Grantham instituta na londonskom Imperial Collegeu. Neuspješno smanjenje tih emisija nastavit će poticati zagrijavanje planeta, a to će rezultirati intenzivnijim sušama, požarima, toplinskim valovima i obilnim oborinama, upozorila je Otto.
“Znamo da će razdoblje u kojemu trenutno živimo vjerojatno biti najtoplije u posljednjih 100.000 godina“, zaključila je Burgess.
