U posljednjih nekoliko godina javnost u Zagrebu sve više prati podatke o kvaliteti zraka i vode, ne samo zato što su to teme zdravlja i sigurnosti, nego i zato što su podaci lako dostupni preko interneta. Ipak, dostupnost ne znači uvijek potpunu transparentnost jer službene mreže često imaju prekide, a podaci koji se prikazuju u “realnom vremenu” nisu konačni ili su podložni validaciji.
U Hrvatskoj za državnu mrežu trajnog praćenja kvalitete zraka odgovoran je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), pod stručnim nadzorom Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Podaci iz te mreže prikazuju se i na nacionalnom portalu “Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj”. Grad Zagreb i druge lokalne uprave također imaju svoje mreže i postaje koje prate zrak na lokalnoj razini.
Za vodu za ljudsku potrošnju u Zagrebu glavni akteri su operatori vodoopskrbe kao Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. te druge lokalne tvrtke i javnozdravstveni zavodi koji provode monitoring zdravstvene ispravnosti vode, među njima Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) koji izdaje nacionalne izvještaje. Operator provodi internu kontrolu i uzorkovanja, a nadležni zavodi provode državni i lokalni monitoring.
Betonizacija Zagreba: ‘Razumijemo očekivanja građana, ali započeti postupci ne mogu se prekidati’
“Real-time” podaci
E sada, čini se da ima puno mjernih uređaja, a samim time i puno podataka. No, uvijek postoji neki “ali”. Pa se tako često dogodi da nađemo podatak koji tražimo, i pomislimo “to je to”, a onda ispod ili sa strane vidimo “napomenu” nakon koje nam više ništa nije jasno. Tako portal “Kvaliteta zraka u RH” u napomeni navodi da podaci koji stižu u realnom vremenu nisu službeni do završetka postupka validacije i da se naknadno mogu izmijeniti. To je važna napomena koju mnogi korisnici preskaču pa se brojke koje gledate na karti tijekom dana mogu kasnije korigirati.
Također, na stranici DHMZ-a o kvaliteti zraka stoji napomena kako se “prikazuju izvorni podaci mjerenja nad kojima nije provedena kontrola, te uslijed različitih utjecaja na analizator zraka, u pojedinim slučajevima vrijednost može odstupati od stvarne”.
Na Štamparovoj stranici Ekokarta također stoji napomena: “Podaci s “low-cost” senzora informativnog su karaktera i ne služe za godišnju ocjenu kvalitete zraka na tom području. Podaci sa senzora redovito se kalibriraju pomoću postaje koja prati kvalitetu zraka referentnim metodama. Godišnja ocjena kvalitete zraka donosi se na temelju podataka dobivenih s postaja označenih oznakom HQ, a koje prate kvalitetu zraka referentnim metodama iz priloga 7. Pravilnika o praćenju kvalitete zraka (NN 72/20).”
Tko upravlja javnim prostorom: Sukob interesa između građana, Grada i investitora
Sumnjičavi građani
Zagrepčani nam se svakodnevno obraćaju s pitanjima i sumnjama oko prikazanih podataka mjernih uređaja pa smo odgovore potražili u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Kako uređaji funkcioniraju i kako se mjeri kvalitete zraka u Zagrebu pojasnila nam je dr. sc. Želimira Cvetković, dipl. ing., voditeljica Odjela za higijenu okoliša NZJZ “Dr. A. Štampar”.
“Kvaliteta zraka u Zagrebu prati se kombinacijom referentnih mjernih postaja i mreže automatiziranih senzora u sklopu Ekološke karte Grada Zagreba. Referentne postaje koriste certificiranu opremu i mjere lebdeće čestice PM₂.₅ i PM₁₀, dušikov dioksid, prizemni ozon, sumporov dioksid, ugljikov monoksid te meteorološke parametre.
Senzori su uvedeni postupno od 2017. godine, a danas ih je ukupno 49 na području cijelog grada. Uz to se koriste podaci sa sedam postojećih mjernih postaja državne i lokalne mreže, što omogućuje kontinuirano praćenje kvalitete zraka na 56 lokacija. Takav sustav pruža detaljniji prostorni prikaz stanja zraka i omogućuje uvid u lokalne razlike koje referentne postaje zbog ograničene prostorne pokrivenosti ne mogu uvijek obuhvatiti“, rekla nam je dr. Cvetković o metodama mjerenja kvalitete zraka u Zagrebu.
Zagreb ulaže u održivost, stručnjaci upozoravaju: ‘Tema je široka, ali rješenja postoje’
Međutim, ono što građane najviše muči je pitanje koliko je pouzdano mjerenje kvalitete zraka i dobivaju li građani informacije u stvarnom vremenu. „Referentne postaje daju najtočnije i službeno validirane podatke, dok senzori mogu pokazivati i nešto više vrijednosti od referentnih postaja zbog različitog principa mjerenja, utjecaja vlage i temperature te lokalnog smještaja senzora.
Ipak, senzori su vrlo korisni zbog gustoće mreže i mogućnosti praćenja kratkotrajnih lokalnih oscilacija. Podaci na Ekološkoj karti ažuriraju se svakih nekoliko minuta, što građanima omogućuje gotovo trenutačni uvid u stanje zraka. Rezultati s automatiziranih senzora redovito se uspoređuju i kalibriraju prema referentnim postajama, kako bi se osigurala što veća točnost.
Trenutni rezultati mjerenja parametara kvalitete zraka dostupni su i na portalu Kvaliteta zraka u RH, dok se prognoza kvalitete zraka može pratiti na portalu Državnog hidrometeorološkog zavoda Prognoza kvalitete zraka“, pojašnjava Cvetković.
Zagrepčanka Gordana o ‘gradskim vrtovima’: ‘Sve je počelo s ukidanjem ‘divljih vrtova’ u Travnom’
Prihvatljiva kvaliteta zraka
Kazuje i kako je godišnja prosječna kvaliteta zraka u Zagrebu uglavnom prihvatljiva za većinu plinova, a dugoročni trend pokazuje blago poboljšanje. „Povremeno se javljaju epizode povišenih koncentracija lebdećih čestica, osobito u kasnu jesen i zimi. Glavni uzroci tih epizoda su sezonsko grijanje na kruta goriva, slab vjetar, magla i temperaturne inverzije, što dovodi do akumulacije onečišćenja te promet u gusto naseljenim zonama i prekogranični transport čestica koji povećava udio sulfata, nitrata i sekundarnog organskog ugljika.
PM₁₀ čestice najčešće potječu od mehaničkih izvora, poput prašine s tla i prometa, dok PM₂.₅ nastaju iz izgaranja goriva i kemijskih reakcija u atmosferi. Dugotrajna izloženost tim česticama povezana je s iritacijom dišnih puteva, pogoršanjem astme, respiratornim infekcijama te povećanim rizikom od kroničnih kardiovaskularnih i plućnih bolesti, a najugroženije skupine su djeca, starije osobe, trudnice i kronični bolesnici“, kazuje nam liječnica.
Zagrepčane često zbunjuje, prilikom provjeravanja kvalitete zraka na Ekološkoj karti, to što dvije bliske mjerne postaje ponekad pokazuju različite vrijednosti. „Razlike u prikazima među postajama mogu nastati zbog različitih mjernih tehnologija, lokalnih izvora onečišćenja, meteoroloških uvjeta, smjera vjetra i kanaliziranja zraka između zgrada. Senzori ponekad pokazuju veće koncentracije jer su osjetljivi na vlagu i sitne čestice koje referentne postaje bolje filtriraju. Svi senzori redovito se uspoređuju i kalibriraju prema referentnim mjernim postajama“, kazuje Cvetković te pojašnjava kako se tumače podaci koje vidimo na Eko karti.
Dok Zagreb još spava, ovi ljudi su na ulicama: Otkrili su nam svoje najveće brige i probleme
Europski indeks kvalitete zraka
„Ekološka karta koristi Europski indeks kvalitete zraka koji se temelji na PM₂.₅, PM₁₀, NO₂, O₃ i SO₂. Indeks prikazuje trenutačno stanje zraka prema tvari koja je u tom trenutku najviša u odnosu na granične vrijednosti. Prikaz odražava trenutačne izmjerene vrijednosti, a ne dnevni prosjek, što objašnjava brze promjene boja. Uz indeks dostupne su i zdravstvene preporuke koje omogućuju građanima da prilagode aktivnosti prema riziku, osobito u razdobljima povišenih koncentracija lebdećih čestica.
Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ na portalu Ekološka karta Grada Zagreba redovito objavljuje zdravstvene preporuke za opću populaciju i osjetljive skupine, ovisno o trenutnoj razini indeksa kvalitete zraka. Osim u slučajevima povišenih koncentracija lebdećih čestica, zdravstvene preporuke izdaju se i tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta poput visokih i niskih temperatura, povećanog UV indeksa, nepovoljnih biometeoroloških prilika te povišene koncentracije peludi u zraku, kako bi građani mogli prilagoditi svoje dnevne aktivnosti aktualnim okolišnim uvjetima“, pojašnjava liječnica.
I za kraj podsjeća kako povišene koncentracije lebdećih čestica PM₂.₅ i PM₁₀ uzrokuju iritaciju dišnih puteva, kašalj i pogoršanje astme, povećavaju sklonost respiratornim infekcijama te dugoročno povećavaju rizik od kroničnih kardiovaskularnih i plućnih bolesti. „Najosjetljivije skupine su djeca, starije osobe, trudnice i kronični bolesnici, a u razdobljima povišenih koncentracija preporučuje se smanjen boravak na otvorenom“, zaključuje naša sugovornica iz Štampara.
Kvaliteta vode u Zagrebu
Uz kvalitetu zraka, Zagrepčane muči i kvaliteta vode u njihovom gradu. Često nam se javljaju s upitima o kvaliteti vode, prijavljuju eventualne sumnje u onečišćenost vode, pa smo istražili i ovo područje te kontaktirali Grad Zagreb za više inormacija oko toga kako drže pod kontrolom kvalitetu vode koju piju Zagrepčani.
Naime, izvješća operatora vodoopskrbe i nacionalnih zavoda pokazuju da sustav javne vodoopskrbe grada Zagreba redovito podliježe monitoringu i da većina uzoraka zadovoljava propisane parametre. Vodoopskrba i odvodnja te nadležni javnozdravstveni zavodi objavljuju godišnje izvještaje o zdravstvenoj ispravnosti vode, a operator je uveo procedure kontrole i akreditirane laboratorijske analize.
Međutim, problem nastaje s manjim, lokalnim vodovodima i individualnim bunarima jer neke lokale vodovodne mreže i izvorišta nisu u potpunosti pokriveni državnim monitoringom ili su osjetljiviji na onečišćenja kao što su, primjerice, mikrobiološka zagađenja nakon radova ili ispiranja cjevovoda. HZJZ i gradski zavodi povremeno izdaju preporuke i obavijesti građanima kada treba izbjegavati uporabu lokalne vode za piće dok se ne potvrdi ispravnost.
Sustav nadzora kvalitete
“Grad Zagreb osigurava pružanje usluge javne vodoopskrbe putem javnog isporučitelja, trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Kontrola kvalitete i zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u sustavima javne vodoopskrbe Grada Zagreba provodi se u skladu sa Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju, Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju i Pravilnikom o sanitarno-tehničkim i higijenskim te drugim uvjetima koje moraju ispunjavati građevine za vodoopskrbu i poslovanje u njima.
Kontrolu kvalitete i zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u cjelokupnom sustavu zahvaćanja, obrade, skladištenja i distribucije do krajnjih potrošača svakodnevno provodi Služba kontrole kvalitete vode Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. Rezultati ispitivanja objavljuju se na mrežnoj stranici https://www.vio.hr/o-nama/vodoopskrba/1494.
Državni monitoring zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju iz sustava javne vodoopskrbe Grada Zagreba provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Monitoring se provodi kontinuirano tijekom cijele godine u svim gradskim četvrtima, a uzorkovanja se provode na zbirnim hidrantima vodocrpilišta, slavinama javnih objekata i javnim slavinama”, kazuju nam iz Grada Zagreba.
‘Gradovi spužve’ su budućnost: Zagreb je jedan od njih, stručnjak objasnio o čemu se radi
Podzemne vode
Dodaju i kako se, uz navedeno, provodi i praćenje stanja podzemnih voda za što su nadležne Hrvatske vode. Kakvoća podzemnih voda prati se preko piezometara razmještenih na i uz područja vodocrpilišta, a podaci se objedinjuju i pohranjuju u centralnoj bazi Hrvatskih voda, Vodnogospodarskom odjelu za gornju Savu. Prema podacima iz Plana upravljanja vodnim područjima, kemijsko, količinsko i ukupno stanje tijela podzemne vode CSGI_27 – ZAGREB ocjenjeno je kao dobro.
Osnovni izvor pitke vode Grada Zagreba su podzemne vode savskog aluvija. Crpljenje vode vrši se na 7 vodocrpilišta iz 30 zdenaca. Najznačajnija crpilišta su Mala Mlaka, Petruševec, Sašnjak i Strmec, a dnevno se crpi oko 310.000 m³ vode.
Zapadni i središnji dijelovi grada opskrbljuju se vodom prvenstveno iz vodozahvata Mala Mlaka, Zapruđe i Strmec. Istočni dijelovi grada koriste vodu iz vodozahvata Sašnjak, Žitnjak i Petruševec, dok se središnji dijelovi grada opskrbljuju vodom iz vodozahvata Mala Mlaka, Zapuđe kao i iz okolice Velike Gorice”, pojasnili su iz Grada situaciju s vodom u Zagrebu.
Ovaj članak objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
‘Nevidljivi’ Zagrepčani: Održivo ili elitistički, pitanje je sad
