Rezultati jednog od rijetkih istraživanja psiholoških posljedica klimatskih promjena u zemljama niskog dohotka “naprosto su alarmantni”. Klimatske promjene prijete zdravlju djece i adolescenata u cijelom svijetu, a posebice u zemljama siromašnima poput Madagaskara.
Skupina istraživača s Trinity Collegea u Irskoj, u studiji objavljenoj u The Journal of Climate Change and Health, došla je do tog zaključka.
Znanstvenici pokušavaju osvijestiti ljude kako klimatske promjene nisu tehnološki ili ekološki problem, već politički, socijalni, ekonomski i psihološki. Neke od čestih slikovnih poruka, pa i memovi mlađih generacija poručuju ostalima kako će oni možda umrijeti od starosti, a oni od klimatskih promjena.
Znanstvenici zabrinuti zbog scenarija koji naš čeka: ‘Nemamo drugu opciju’
Utjecaj na mentalno zdravlje
Svijest o negativnim utjecajima organizacije društvene proizvodnje u kojoj živimo ima posljedice na krucijalne životne odluke mladih ljudi. Najvažnije odluke tako su one o poslu kojim će se baviti i hoće li imati djece. Mlađe generacije zasad odbijaju postupati po pravilima koja se generacijski prenose. Takva je situacija kod nas na globalnom sjeveru.
No, na globalnom jugu mladi ljudi imaju neposredna iskustva s klimatskim promjenama. Studija provedena u suradnji s Trinity College Dublin, Katoličkim sveučilištem Madagaskar, University College London i CBM Global naglašava hitnu potrebu da se podrška mentalnom zdravlju integrira u napore prilagodbe klimi. Istraživački tim koji je uključivao Isabelle Mareschal s Odsjeka za biološke i bihevioralne znanosti Sveučilišta Queen Mary u Londonu, otkrio je da klimatske promjene utječu na mentalno zdravlje adolescenata kroz tri ključa. To su gubitak kućnih resursa, nesigurnost u budućnost i slom tradicionalnih mehanizama suočavanja.
Klimatske promjene i događaji povezani s njima urušavaju prirodne i društvene sustave o kojima ovisi fizičko i mentalno zdravlje. Polovina je djece u svijetu pod izuzetno visokim rizikom od utjecaja klimatskih promjena.
Iz ruralnog Madagaskara
Kroz studiju su provedene ankete, intervju i odrađene fokus grupe, na uzorku od 83 sudionika. U odlomku o diskusiji autori su naglasili ograničenja i mane studije, uz nesigurnost jesu li dobili reprezentativni uzorak.
S druge strane, rezultati istraživanja su relevantni jer se dotiču problema koje klimatske promjene nameću mladima dok planiraju živote. Sudionici ovog istraživanja uzorkovani su iz šest ruralnih sela izvan Ambovombea u Androyu, na Madagaskaru.
Većina ljudi u regiji Androy na južnom Madagaskaru poljoprivrednici su za vlastite potrebe ili stočari čiji su životi usko povezani s meteorološkim prilikama. Bez obzira na spol, adolescenti u svim fokusnim grupama identificirali su slične klimatske promjene u regiji, a to su povećane vrućine, češće i jače suše, jače vjetrove i učestalije pješčane oluje.
Mnogi najveći zagađivači prekoračili rok UN-a za nove klimatske ciljeve, među njima i EU
Umiranje od gladi
Iskazali su visoki stupanj tjeskobe i zabrinutosti zbog ovih klimatskih promjena. Tematskom analizom autori su identificirali tri teme potencijalnih mehanizama putem kojih su klimatske promjene utjecale na njihovo mentalno zdravlje: gubitak resursa kućanstva, stanje neizvjesnosti i poremećaj mehanizama suočavanja.
Zbog klimatskih promjena adolescenti koji su sudjelovali u istraživanju gotovo uopće nemaju, ili imaju vrlo ograničen, pristup hrani i vodi, što je izazvalo značajan strah i uznemirenost. Kao posljedicu klimatske promjene u više su fokusnih grupa odmah naveli “kere”, što je lokalan izraz za glad, umiranje od gladi.
Na pitanje koji su bili učinci klimatskih promjena, adolescenti u više fokusnih grupa odmah Potpuno nenametnuto, više adolescenata spontano je kazalo da je vidjelo kako ljudi umiru od gladi, poput jedne djevojke koja je opisivala svoje selo. “Toliko ih je umrlo… bilo je mnogo starijih, ali umrli su od gladi”, rekla je.
Prodaja imovine
Klimatskim su promjenama ta sela postala “vrlo vruća” i “bez kiše”, što je dovelo do “nedostatka hrane, pothranjenosti, nestašice vode”. Vjetar i nedostatak kiše doveli su do toga da usjevi propadnu, a izvori vode presuše. “Nema vode, pa kada sunce gori, mi patimo… Nema vode za piće jer je bušotina presušila. Nema hrane… nedostaje čak i manioka”, opisao je jedan od sudionika.
Nedostatak hrane i pića problem je koji se ponavljao u svakoj grupi ispitanika, kojima je život bijeda. Oni adolescenti koji su imali što za jesti i piti to je uglavnom bilo loše kvalitete i neraznoliko. “Svaki dan kasava, jutro, podne i večer”, ustvrdio je jedan sudionik studije. Zbog visine cijene voda je većini nedostupna. Mnogi su adolescenti i spontano spomenuli točnu cijenu kanistra vode te kako se ona mijenjala tijekom godina.
Obitelji su stoga bile primorane prodati sve što imaju, kako bi osigurale vodu i hranu. “Mnogo se promijenilo jer smo prisiljeni prodavati posuđe, sve što nam je ostalo”, priznala je jedna djevojka. “Bili smo prisiljeni prodati svoju imovinu kako bismo kupili hranu. Nismo dobili poštenu cijenu, jer smo stvari koje smo kupili za 100.000 Ariary (~20 eura), bili prisiljeni prodati za 5000 Ariary (~1 Euro) kako bismo spriječili smrt djece od gladi”, rekao je mladić iz susjednog joj sela.
Tužni i boje se
Adolescenti ovaj gubitak fizičkih resursa i posljedične zdravstvene i mentalne izazove smatraju izravnom posljedicom klimatskih promjena. “Klima je prije bila dobra, ali sada patimo od gladi”, jedna je od izjava.
Iz diskursa je vidljivo da su zabrinutost zbog gladovanja do smrti, izravno iskustvo gledanja drugih kako umiru od gladi i stalno stanje pothranjenosti uzeli danak mentalnom zdravlju adolescenata. Oni su “tužni” zbog klimatskih promjena “jer se boje”, ističu autori.
U raspravi autori ističu kako su klimatske promjene pogoršale egzistencijalne prijetnje s kojima su suočeni adolescenti. Na Madagaskaru, rezultati sugeriraju da bi se intervencije i politika trebale baviti sigurnošću hrane i vode, promicati adaptivne poljoprivredne prakse i izgraditi resurse za suočavanje.
Doktorica tvrdi da su psihopati svuda oko nas: ‘Imaju površan šarm da zavaraju’
