Klimatske promjene prijete kanalizacijskim sustavima: Postoji potencijalno rješenje

Kanalizacija, ilustracija (Foto: Pexels)

S rastućim izazovima klimatskih promjena, kanalizacijski sustavi diljem Europe suočavaju se s ozbiljnim prijetnjama. Promjene u obrascima padalina uzrokuju sve češće i intenzivnije pljuskove te bujične poplave, čime se preopterećuju postojeći sustavi odvodnje, posebice u urbanim sredinama.

Kako navodi članak na portalu The Conversation, prilagodba kroz zelenu infrastrukturu mogla bi biti ključ za rješavanje ovih problema.

Prema Mayri Rodriguez, autorici studije objavljene u časopisu Water Research, posebno su ugroženi kombinirani sustavi odvodnje.

Ilustracija (Foto: Pexels)

‘Neobrađeni preljev ispušta se u vode’

“Ovi sustavi vode otpadnu vodu iz domova i oborinsku vodu s ulica istim cijevima. Kada pada jaka kiša, cijevi se mogu preopteretiti, što rezultira dopuštenim ispuštanjem nepročišćene otpadne vode iz kombiniranih kanalizacijskih preljeva. Neobrađeni preljev ispušta se u ocean, rijeke i potoke, zagađuje okoliš, ugrožava divlje životinje i šteti javnom zdravlju”, kaže Rodriguez o ovom tipu odvodnje koji prevladava u Velikoj Britaniji i Europi.

Njezino doktorsko istraživanje sugerira da bi klimatske promjene mogle utrostručiti ispuštanje otpadnih voda u vodotokove do kraja stoljeća. Međutim, Rodriguez rješenje vidi u zelenoj infrastrukturi, koja imitira prirodu zadržavajući ili usporavajući protok kišnice, omogućujući joj da se upije ili ispari.

Zelena infrastruktura uključuje sustave poput zelenih krovova, propusnih pločnika i kišnih vrtova, koji već postoje u mnogim gradovima, ali još nisu široko rasprostranjeni u Europi. Ovi sustavi upravljaju kišnicom na mjestu njezina pada, smanjujući pritisak na kanalizaciju.

Raste zabrinutost zbog suhe zemlje: ‘Povećanje takvih područja redefinira život na Zemlji’

Potencijalna rješenja

Rodriguez objašnjava kako funkcioniraju ovi sustavi.


  • Zeleni krovovi zadržavaju kišnicu i povećavaju isparavanje.
  • Propusni pločnici omogućuju vodi da prodre u tlo, umjesto da se slijeva u kanalizaciju.
  • Ćelije za bioretenciju, uređena područja poput kišnih vrtova, skupljaju i filtriraju oborinsku vodu prije nego što je polako ispuste u tlo ili sustave odvodnje.
  • Močvare i spremnici za skupljanje kišnice dodatno pomažu u smanjenju količine vode koja odlazi u kanalizaciju

Iako zelena infrastruktura povećava otpornost na klimatske promjene, Rodriguez ističe da ima ograničenja. Studije pokazuju da ni maksimalna implementacija ovih rješenja ne može u potpunosti neutralizirati učinke klimatskih promjena. Ipak, različite kombinacije zelene infrastrukture nude obećavajuće rezultate. Ključ uspjeha leži u pažljivom dizajniranju sustava koji će se prilagoditi specifičnom okolišu.

Kanalizacija, ilustracija (Foto: Pexels)

Zelena infrastruktura u cilju smanjenja zagađenja

Pogrešno locirani sustavi mogu produžiti trajanje ispuštanja vode nakon oluja, ispuštajući zadržanu vodu dok je kanalizacija još uvijek preopterećena, pojašnjava autorica studije.

Trend uvođenja zelenih krovova na autobusne stanice i javne prostore već se širi Europom. Ostaje nada da će se ovaj pristup proširiti i na Hrvatsku, što bi moglo otvoriti vrata novim, inovativnijim sustavima odvodnje. Cilj je razviti infrastrukturu koja ne samo da smanjuje zagađenje, već i doprinosi očuvanju okoliša i održivom razvoju.

Klimatske promjene zahtijevaju prilagodbu i kreativna rješenja. Zelena infrastruktura mogla bi biti korak prema budućnosti u kojoj su naši gradovi otporniji, okoliš zdraviji, a kanalizacijski sustavi spremni za izazove koje nosi vrijeme.