Klimatska kriza, uzrokovana klimatskim promjenama, predstavlja najveću prijetnju današnjem društvu. Ekstremni vremenski uvjeti, poput jakih oluja i visokih temperatura, ne štete samo prirodi, već negativno utječu i na zdravstvo, stanovanje, energetiku, promet i infrastrukturu.
Za rješavanje ove krize nužna je hitna i zajednička akcija koja podrazumijeva promjenu načina života i poslovanja te prelazak na održiva rješenja. Cilj je smanjenje emisija stakleničkih plinova, globalnog zagrijavanja, podizanja razine mora i gubitka bioraznolikosti. Budući da je klimatska kriza globalni problem, potrebno je uključivanje svih društvenih i gospodarskih sektora.
Konferencija “Razvojem zelene infrastrukture do klimatski neutralnih gradova“, koja će se održati 14. veljače 2025. u Zagrebu okupit će stručnjake, znanstvenike i predstavnike lokalnih vlasti iz cijele Europe kako bi razmotrili ključne teme energetske učinkovitosti, održivog gospodarenja otpadom i zelenih prometnih rješenja. Cilj je ubrzati klimatsku neutralnost kroz razmjenu iskustava i primjenu najboljih praksi, te osigurati održiviju budućnost za gradove i zajednice. Inicijator međunarodne konferencije je predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović, s kojim smo razgovarali o konferenciji, zelenoj tranziciji, energani te na koji način riješiti problem s prometom u Zagrebu.
Građani Zagreba osjećaju klimatske promjene
Vi ste inicijator međunarodne konferencije „Razvojem zelene infrastrukture do klimatski neutralnih gradova“ koja se održava 14. veljače, koji će biti ključni naglasci i koje teme dominiraju programom?
Ideja cijele konferencije, zato je organiziramo na 14. veljače, na Valentinovo da pokažemo ljubav prema vlastitoj Zemlji, ne mislim na državu, nego na planetu Zemlju i klimi koja nam čini život kvalitetnim i dobrim, da približimo pitanja koja danas razmatramo i u Europskoj uniji i općenito u svijetu, a tiču se klimatskih promjena građanima Zagreba. Građani Zagreba jako osjećaju klimatske promjene u svom životu. Sjetite se samo one oluje koja je devastirala grad 19. srpnja 2023., koju je štetu nanijela, a ona je u stvari bila jedan od pokazatelja klimatskih promjena. Grad Zagreb više nema umjerenu kontinentalnu klimu na koju smo mi kao djeca naučili, nego službeno imamo mediteransku klimu, dakle bitno drugačije nego što smo mi naviknuli. Imamo invazivne vrste kukaca, nove biljke u Zagrebu, rastu smokve, čak masline. Mijenja se klima, nekad je to dobro, ali to često nije.
Neke stvari ne možemo promijeniti, ali se moramo adaptirati njima, a neke negativne klimatske učinke možemo ublažiti. Na moju inicijativu organiziramo konferenciju, koja će biti otvorena građanima, NGO-ima, sindikatima, poslodavcima, medijima, svima koji imaju interes za ove teme. Želimo čuti što i kako pristupaju ovim pitanjima i kako dižu kvalitetu života građanima u nekim vodećim europskim gradovima. Doći će nam gosti iz Malmoa, iz Beča, Barcelone, Sofije, nekih nizozemskih gradova, dakle iz cijele Europe. Doći će nam ljudi da govorimo prvenstveno o tri teme. Kako postići klimatsku neutralnost, a to znači kako ne emitirati više stakleničkih plinova nego što smo ih u stanju kao grad apsorbirati. Imat ćemo teme zelene infrastrukture. Mi u kontekstu našeg novog GUP-a, izdavanja građevinskih dozvola i svega ostalog što se tiče zgradarstva, dakle zgrada, propisuju se novi elementi koje zgrade moraju imati, to su primjerice fasade, paneli za obnovljive izvore energije, vrste prozora da se ne gubi energija, da zgrade budu energetski učinkovite.
Energija se ne troši uzalud, jer se ona mora proizvesti, a kod nje kada se proizvodi isto tako se proizvode određene štetne emisije, ako su u pitanju fosilna goriva. Želimo malo razgovarati o zelenoj infrastrukturi, želimo razgovarati o otpadu i vidjeti kako otpad od beskorisnog smeća pretvoriti u obnovljive izvore energije, kako otpad može postati od nečeg beskorisnog nešto vrlo korisno. Gorivno za energiju koje se daje građanima, kako toplinsku energiju, tako i električnu energiju. Zagreb to stvarno može, Zagreb nema energanu. Dolazi nam gradonačelnik Celja, gdje se uspostavila najnovija energana u nekom našem hrvatskom okruženju pa će nam ispričati kako je to u Sloveniji teklo, kako je to građanima objašnjen cijeli projekt, koje koristi građani imaju od tog projekta i koliko se u Celju poboljšala kvaliteta života i kvaliteta zraka zbog energane.
Mnogi najveći zagađivači prekoračili rok UN-a za nove klimatske ciljeve, među njima i EU
Otvaranje energane i rješavanje Jakuševca
Što učiniti s Jakuševcem? Na koji način rješavati otpad ako nemamo primjerice energanu?
Kao predsjednik Skupštine također sam predložio Skupštini i otvaranje, odnosno uspostavu, izgradnju energane u Zagrebu kako bi se konačno riješili Jakuševca. Jakuševec je odlagalište smeća koje užasno zagađuje naš grad i tako godinama, desetljećima i svi smo toga svjesni. Kada bi umjesto odlaganja na odlagalište, gdje se proizvodi i metan i CO2 i mnogi drugi staklenički plinovi, taj otpad prvo procesuirali, reciklirali i radili sve tehnološke operacije koje su potrebne za obradu otpada u Centru za gospodarenje otpada, a onda nakon toga ono što ostane odvodili i pretvarali u gorivo za energanu koja bi onda proizvodila od tog otpada, beskorisnog, skupog za odlaganje. Mislim da se plaća oko 162 eura po toni zbrinjavanje otpada, a ovako dobivate besplatno gorivo za energanu za proizvodnju toplinske i električne energije koju onda isporučujete natrag građanima.
Automatski im snižavate račune za toplinsku, električnu energiju, a znamo kako su računi za energiju visoki. To je jedna tema koju ćemo obraditi i gdje ćemo dobiti komparativna iskustva gradova kao što su Malmo iz Švedske, jedne visoko tehnološki razvijene zemlje, vrlo ekološki osviještene zemlje, zemlje predvodnice na području digitalizacije i zelene tranzicije i našeg prvog susjeda Slovenije. Gradonačelnik Celja će nam također to ispričati, tako da vidimo da sve države u Europi koje drže do sebe, svi gradovi koji drže do sebe u Europi idu kroz pitanja zelene tranzicije, uspostavljaju energane, osiguravaju građanima jeftinu ili besplatnu energiju, a u isto vrijeme rješavaju se onog skupog otpada koji nas zagađuje, koji je štetan. Razgovarat ćemo i o prometu. Promet koji je veliki problem Zagreba i u kontekstu zagađivanja zraka, velikih gužvi koje imamo i svega što građane dnevno iritira pa će nam ljudi iz drugih gradova Europe, a bit će tu i gradonačelnik Splita reći na koji način oni pristupaju prometu, kako oni pokušavaju učiniti promet održivim, kako pokušavaju smanjiti zagađenje koje promet proizvodi na grad.
Tako da će tu biti puno dobrih i zanimljivih iskustava, priča iz raznih europskih gradova. Imat ćemo naravno i ljude koji će se obratiti u ime Europske komisije, doći će nam i ministrica Vučković koja će malo reći što Vlada radi, kakav okvir na području zelene tranzicije Vlada stvara, kako bi onda gradovi koji su ustvari motori te zelene tranzicije mogli odraditi posao na terenu. Samo što ni gradovi ne mogu odraditi sami bez građana koji su zainteresirani za ove teme, bez građana koji u svojem dnevnom ponašanju počinju koristiti i razmišljati na način da se resursi ne troše bez veze, da se ne griju ili hlade prostorije kada ne treba, da svjetla ne gore kada ne treba, da se otpad odvaja i mnoge druge stvari koje građani mogu u svom dnevnom ponašanju napraviti i time doprinijeti realizaciji klimatskih ciljeva.
Energana i Centar za gospodarenje otpada bit će u Resniku
Energana je tema o kojoj se dugo već raspravlja, što bi ona trebala osiguravati toplinsku energiju, električnu energiju, ali isto tako se raspravlja i o njezinoj lokaciji. Gdje bi je Vi smjestili kako bi se izbjegli svi prigovori? Primjerice u Beču se svi dive energani…
Imaju četiri energane, u centru grada i na rubovima grada. U Zagrebu moram priznati ne samo da nemamo energanu, nemamo ni sortirnicu, ni kompostanu, ni Centar za gospodarenje otpada, niti jedna infrastrukturalni objekt koji je potreban za gospodarenje otpada. Jedino što imamo su kamioni koji pokupe otpad od građana i onda ne znamo što ćemo s njim. Onda ga odlažemo na Jakuševec i radimo veliku ekološku bombu koja nam svima otežava život. Energana, kao i Centar za gospodarenje otpada predviđeni su po našem prostornom planu u Resniku. I to će biti na istom mjestu. Zašto mi nemamo te objekte, zašto nismo imali do sada? Upravo zato jer su političke stranke zastupljene u Skupštini koristili to pitanje da pobune građane na tom području gdje se nešto treba graditi kako bi za uzvrat dobili njihove glasove na sljedećim izborima. Iz godine u godinu, iz izbornog ciklusa u izborni ciklus to se ponavljalo i na kraju je grad ostao bez ičega, a jeftini političari su neke male jeftine političke poene uspjeli utržiti. Sada smo rekli tome je dosta, Zagreb mora riješiti svoje strateško pitanje, a to je pitanje gospodarenja otpadom na način osim novog sustava prikupljanja otpada putem plavih vrećica, podzemnih spremnika, kupujemo nove kamione za Čistoću, bit će intenzivniji odvoz otpada i vi ćete tako maknuti otpad s ulica, ali kuda s njime?
Rekli smo sada je bilo dosta s odlaganjem na Jakuševcu, da ga zatvorimo moramo otvoriti CGO i energanu, tako da će 2028. godine CGO biti gotov i tamo će se upućivati zagrebački otpad. A onda će ostatak nakon svih procesa u CGO-u ići u energanu. Ideja je da se u energani proizvodi energija, prije svega toplinska, i kako tamo HEP ima vrlo blizu toplanu da se s HEP-om osmisli neka konekcija, veza između energane i HEP-a kako bi onda ta toplinska energija mogla direktno putem HEP-a distribuirati našim građanima.
I broj dva da se proizvodi električna energija koja će se također novim sustavima koje treba uspostaviti distribuirati građanima ili gradskim institucijama, vrtićima, školama, a domovima zdravlja, bolnicama, kazalištima… Sve su to gradske ustanove, institucije koje trebaju struju, trebaju toplu vodu pa će im se dostavljati kako bi i oni smanjili potrošnju, odnosno troškove koje plaćaju za energiju i imali dovoljno energije koja im treba. Time nam otpad, kao što sam rekao, od beskorisnog smeća postaje korisno gorivo za energiju, ali dodatno nam postaje dio rješenja za dostizanje klimatskih ciljeva. Dakle nećemo više zbog otpada trpjeti štetne emisije kao što Zagreb trpi zbog Jakuševca, nego ćemo ih eliminirati na način da otpad pretvorimo u gorivo. A najmodernije tehnologije osiguravaju da štetnih emisija nema. Ili da ima u nekim zanemarivim, malim količinama.
Ono što je moja ideja, da kraj takve energane mora biti uređaj za mjerenje kakvoće zraka, uređaj za mjerenje emisija, koji će u realnom vremenu, svakih sat, svaku minutu pokazivati građanima kakvo je stanje s emisijama odnosno s kakvoćom zraka, kao što to imaju energane u zapadnoj Europi. I tu nema prevare i ne smije biti prevare. Zašto građani do sada nisu podržavali? Jednostavno jer nisu vjerovali političarima, i mi znamo da još uvijek ne vjeruju.
Povjerenje se teško uspostavlja, zato hoćemo dovesti gradonačelnike i zamjenika gradonačelnika gradova gdje energane funkcioniraju, da oni kažu kako to funkcionira kod njih, kako bi malo probudili interes naših građana Zagreba i razbili taj strah od energane, kako bi se ljudi počeli informirati iz prve ruke od ljudi koji na tome rade kako stvari točno funkcioniraju.
Deset mostova na A1 koje rijetko primjećujemo: Znate li gdje se nalaze
Gradovi veći od Zagreba imaju još veći problem s prometom
Kvaliteta zraka u Zagrebu izaziva zabrinutost, a poznato je da je ona povezana sa zimskim periodom te sezonom grijanja i pojačanim prometom. Može li energana ili druga zelena rješenja pomoći u poboljšanju kvalitete zraka?
Sigurno, jer bi za početak eliminirali emisije s Jakuševca, to je broj jedan i to je jako važno. To je broj jedan, broj dva je to što tijekom zime još uvijek imamo poprilično nekvalitetan zrak tijekom zime jer se dobar dio naših ljudi u Zagrebu grije na drva, na ugljen, na goriva koja proizvode velike količine CO2, što je loše. Da vi to zamijenili morate ponuditi nekakvu alternativu, dakle ona je infrastrukturalna na kraju krajeva, trebaju instalacije da dođu do takvih domova. Ali kada bi bilo dovoljno topline koja bi se proizvela u energani putem zagrebačke Toplane i distribuirala u zagrebačke domove onda bi sigurno i tu vrstu zagađivanja smanjili.
Dok god se ljudi budu grijali na drva, ugljen, lož ulje, do tada će zagađenje u gradu biti veliko. Jednako tako ako izađete izvan grada Zagreba pa vidite po poljima kako ljudi pale granje, pale travu to su emisije štetnih plinova, ali nitko tome ne razmišlja jer se tako stoljećima radilo. I te sve stvari zagađuju strahovito puno, puno više nego što bi energana u ludilu mogla zagađivati. Ideja je privući pažnju ljudi na ove teme, potaknuti ih da razmišljaju o njima i informiraju se o tim temama i to iz prve ruke od strane gradonačelnika koji imaju energane, objasniti koje su prednosti za građane Zagreba, od bolje kvalitete zraka u gradu do jeftinijih računa za toplinsku i električnu energiju.
Promet je Zagrepčanima bolna točka, s obzirom da u jutarnjim i popodnevnim satima stoje u gužvama po cijelom gradu. Kako riješiti problem prometa u Zagrebu? Treba li više pješačkih zona, građane preusmjeriti da koriste javni prijevoz… Je li javni prijevoz dostatan kako bi zadovoljio sve potrebe građana Zagreba?
Ovakav promet kakav imamo, pogotovo cestovni, je veliki zagađivač. Promet u Hrvatskoj zagađuje oko 37 %, štetnih emisija dolazi iz sektora prometa, u Europi 35 % čak i više, od toga je cestovni promet nekih 78 % i tu se nešto mora učiniti. Upravo sada želimo čuti od gradova Europe na koji su način oni tome doskočili. Gradovi veći od Zagreba koji su dva, tri, pet milijuna stanovnika imaju još veći problem. Ono za što je zalažem i uvijek sam se zalagao je veća koncentracija ljudi na javni promet, što onda uključuje kvalitetniji, dostupniji, točniji i ugodniji javni prijevoz. Mi idemo u izgradnju novih tramvajskih tračnica, proširujemo mrežu, Heinzelova, Sarajevska prema Ukrajinskoj, Novi Zagreb će sada biti umrežen tramvajski promet. Tramvaji ZET-a voze već danas samo na struju dobivenu iz obnovljivih izvora energije, dakle ne iz fosilnih, samo iz obnovljivih izvora. Mijenjamo kompletnu ZET-ovu flotu autobusa, sada dolaze električni autobusi, to je norma euro 6, a u planu ZET-a su i autobusi na vodik, potpuno ćemo isključiti fosilna goriva. Sve to skupa neće biti dovoljno ako automobili budu u velikim količinama i dalje stizali u centar grada, stajali u gužvama, radilt će motori i zagađivat će zrak. Ideja je dodatno rasteretiti centar grada od ulaska velikog broja automobila. Kako? Tako da napravimo na rubu grada velika parkirališta ili garaže, gdje će ljudi ostaviti svoje automobile i onda će dalje pješke ići ili gradskim biciklima koje ćemo sada kupiti, kao jedan novi projekt. Kupit ćemo gradske bicikle gdje će ih građani moći koristiti kako bi se prevezli unutar centra s jednog mjesta na drugo.
Garaža u Klaićevoj tek što nisu krenuli radovi, u pripremi je garaža na Tuđmanovom trgu, koja će biti ispod trga, velika garaža kako bi se mogao veliki broj automobila ostaviti. Na istočnom dijelu centra će također biti garaža. Sve to prometni stručnjaci trenutno u gradu smišljaju, kako rasteretiti promet u centru grada, kako ljudima osigurati da ostave na rubu centra automobile, a onda koristeći tramvaj, autobus, bicikl dođu u centar grada. Idemo i na pametne semafore, dakle na semafore kojima upravljaju algoritmi i senzori koji detektiraju kolika je gužva na pojedinoj ulici pokušavaju rasteretiti preusmjeravajući promet na ulice gdje je manji promet kako bi se protočnost povećala. Idemo u obnovu kompletne infrastrukture, to je isto u planu. Od mostova koji se već obnavljaju do gradnje novih mostova, Jarunski most mora ići i to vrlo brzo, do mosta koji će spojiti s istočni Novi Zagreb s Peščenicom kako bi rasteretili prometnice i mostove koji su začepljeni, na kojima su velike gužve, gdje se puno štetnih emisija ispušta u zrak, a nikakva korist jer automobili stoje na mjestu. Biciklističke staze se uvode, iako one nisu rješenje, one su samo nadgradnja, kada imate kvalitetan javni prijevoz, kada imate parkirališta na rubu grada ili na rubu centra također gdje ćete moći ostaviti automobil i koristiti javni prijevoz onda i bicikli mogu biti koristan alat za smanjivanje i gužva i štetnih emisija u zrak.
Građani sponzori sadnje drveća
Pluća grada Zagreba Medvednica u posljednje vrijeme su u fokusu i to zbog sječe stabala. Iako je Park prirode Medvednica u nadležnosti države, Zagrepčanima je to omiljeno mjesto za rekreaciju… Može li Grad na neki način spriječiti njezino propadanje, sječa drveća…?
Zagreb je nezamisliv bez Parka prirode Medvednica i sigurno ćemo se boriti da šuma na Medvednici bude kakva treba biti, da joj se pomogne da opstane. Šuma je isto pod udarom raznih oluja koje su dio klimatskih promjena i ono što vidimo da se izvlače drva vrlo često su stabla koja su pala tijekom oluje, mora se jednostavno raščistiti šuma. Ali sječa, pogotovo sječa bez razloga to ćemo se sigurno kao Grad suprotstaviti, tome se suprotstavljaju građani. Mi kao SDP smo tražili od gradonačelnika da napravi plan izgradnje sportsko-rekreacijske strukture na Medvednici kako bi građani imali više sadržaja i što više koristili Medvednicu, jer to je stvarno blagodat koju nema niti jedan grad u Europi. Da vam je jedna takva planina dio grada, a da ne kažem da je skijalište u samom gradu, to je blagodat koju mi moramo iskoristiti za kvalitetniji, zdraviji život naših građana, ali i ukupnog zraka u gradu Zagrebu jer Medvednica je pluća našeg grada i stvarno ćemo je kao jedan dragulj čuvati i štiti.
Nakon oluje koja je pogodila Zagreb u srpnju 2023. godine dio drveća je porušen, na njihovo mjesto se sadi novo drveće, ali i na drugim površinama. Može li se u gradu saditi više drveća kako bi se smanjila temperatura za vrijeme ljetnih mjeseci?
Možemo i hoćemo. Ono što sam ja predložio kao predsjednik Skupštine, Skupština je prihvatila i zadužili smo gradonačelnika to je stablo za život. Sadnja novih stabala kako bi olakšali bolju kvalitetu zraka u Zagrebu, manje zagrijavanja u gradu Zagrebu i mnoge druge stvari koje nam zelena vegetacija daje. Ja sam išao toliko daleko da predložim da se i građani uključe u takvu sadnju drveća i to na način da budu sponzori sadnje nekog drveta. Zrinjevac to tehnički odrađuje, a građani mogu obilježiti neki važan događaj iz njihovog života sadnjom drveta i staviti dolje pločicu i biti sponzor tog stabla, financirati nešto malo, 100, 200 eura koliko to košta i ako završite studij, rodi vam se dijete ili sklopite brak ili neki drugi događaj iz života koji vam je zanimljiv onda možete sponzorirati kao građanin takvo jedno drvo. Jednako tako kada dolaze strani gradonačelnici ili prijatelji Zagreba, razne udruge također mogu posaditi drvo kao jedan simbol prijateljstva ili suradnje između gradova. Postoje mnogi modeli koje sam predložio, gradonačelnik je krenuo u to. Za početak imamo projekt sadnje prvih osam tisuća stabala i mislim da to dobro ide.
Poznati znanstvenik poslao zastrašujuće upozorenje: ‘Stiže puno brže nego smo mislili’
No, u odnosu na to ja sam išao s još jednim prijedlogom kojeg je Gradska skupština prihvatila, a to je da se kišnica koristi za rashlađivanje grada. Kako to funkcionira? Danas nama kišnica odlazi u odvode i jako nam kapacitira odvodnu mrežu grada Zagreba, jednostavno ona ima određeni profil i ako se napuni otpadnom vodom, kišnicom, jednostavno ne može više progutati ostale otpadne vode. No, kišnica je stvarno kvalitetna voda koju možete kao u gradu Beču kada je skupite s krovova kanalizirati ispod gradskih parkova, a gore ćete nasuti šljunak i onda gore ide trava.
Voda koja dođe ispod šljunka hladi ljeti grad. To je Beč jako dobro napravio, meni se to jako dopalo i to sam onda predložio Gradu Zagrebu tako da ćemo te stvari raditi. Na samom Zrinjevcu znamo da je tamo gdje su trava i hlad drveća četiri stupnja niža temperatura nego na dijelovima Zrinjevca gdje prolazi tramvaj, gdje su zgrade i ulice. To je velika razlika, kako bi se pomalo cijeli grad hladio može se koristiti kišnica koja ide ispod parkova kako bi rashladili zemlju i vegetaciju. Dodatno gradit ćemo Dinamov stadion, ja sam također zatražio da u projektu za izgradnju stadiona budu elementi zelene infrastrukture, a jedan od njih će biti korištenje kišnice za zalijevanje nogometnog terena, ali i za ispiranje wc-a, pranje tribina…
Za bilo koje svrhe za koje se tehnološka voda koristiti, a ne da za to koristimo pitku vodu, jer da bi došli do pitke vode, da bi je dopumpao do stadiona moraš potrošiti puno energije, a ta energija opet košta, a ta je energija opet zagađivala kada se proizvodila. Puno tih elemenata ima, činimo grad samoodrživim, koristimo sve resurse, ne bacajmo ih bez veze, to cijela ideja. To je ideja da ljudi počnu razmišljati na taj način, zato ova konferencija, da čujemo dobre prakse drugih gradova, da jednostavno osvijestimo naše građane da oni prihvate novi način ponašanja, da u svojim domovima koriste od kišnice do novih fasada, prozora i svega onoga što si mogu priuštiti, to možda je skupo, ali je dugoročno sigurno isplativo i daje vam dojam jednog modernog života da znate što ustvari i radite kada takve stvari instalirate i kada se počnete ponašati na jedan drugi način.
