U sklopu projekta “Life wild wolf” Hrvatski lovački savez i Veterinarski fakultet u Zagrebu prikupili su uzorke DNK i analizirali ih kako bi saznali ima li u Hrvatskoj križanja vukova i pasa. Uzorci su pokazali da toga nema.
“Provedeno je opsežno prikupljanje uzoraka DNK kako bi se utvrdila prisutnost križanaca vukova i pasa. U 300 prikupljenih i analiziranih uzoraka nisu otkriveni križanci prve generacije vuka i psa, kao ni životinje koje bi bile ishod križanja vukova i križanaca”, priopćili su iz Hrvatskog lovačkog saveza.
Dodali su i kako je temeljem 225 uzoraka kvalitetnih za prepoznavanje vrsta i pojedinih jedinki detektirano 182 uzorka s vučjim genom, a ukupno je prepoznatno 85 genetički različitih jedinki vukova. Taj se broj, napominju, ne odnosi na veličinu populacije vuka u Hrvatskoj, nego je rezultat prikupljenih uzoraka. Za potpuniju sliku brojnosti, pojasnili su, potrebno je prikupiti trostruko više uzoraka.
Povijest križanja
Analiza je dokazala i prisutnost uzoraka čagljeva, lisica i pasa koji borave na istom području kao i vukovi. Najviše prikupljenih uzoraka bilo je s područja Gorskog kotara, Žumberka i Splitsko-dalmatinske županije na koju je posebno stavljen naglasak zbog povijesnih događaja križanja vukova i pasa.
“Projekt prikupljanja uzoraka trajao je od rujna 2023., a u akciju su bili uključeni lovci, djelatnici zaštićenih područja i zainteresirani dionici, kao što su planinari. Naime, uključivanje lokalne zajednice, posebno iskusnih ljudi, u praćenje te velike zvijeri ključno je za postizanje što boljih rezultata i njihovo informiranje o stanju vrste. Danas u Hrvatskoj postoji mreža Tragača koja se i dalje razvija, a omogućit će spoznaje s terena na temelju kojih je moguće donijeti bolje odluke za upravljanje populacijom vuka”, navode iz Hrvatskog lovačkog saveza.
Projekt “LIFE WILD WOLF – Konkretne akcije za očuvanje vukova divljima u antropogenim krajobrazima Europe” provodi se i u Njemačkoj, Švedskoj, Češkoj, Sloveniji, Italiji, Grčkoj i Portugalu, na područjima rasprostranjenosti sedam populacija vukova, u kojima se vukovi šire i/ili opstaju u naseljenim područjima. Tim se petogodišnjim projektom želi postići uravnoteženo dugoročno očuvanje vukova i upravljanje potencijalno kritičnim situacijama koje se javljaju u krajolicima Europe u kojima dominiraju ljudi. Glavni cilj projekta je poboljšati uvjete suživota vukova i ljudi u blizini naseljenih područja, bez gubitka ekološke uloge i kulturnog identiteta divljih vukova te lokalnih zajednica.
Na Velebitu snimili zvijer u šetnji šumom: ‘Ima ih još živih’
