Nekada su koralji vrste elkhorn i staghorn prekrivali koraljni greben Floride, uzdižući se poput rogova iz morskog dna, no danas više nije tako. Te ključne vrste koralja sada su „funkcionalno izumrle” u toj regiji nakon rekordno visokih temperatura oceana, navodi se u studiji objavljenoj u četvrtak, piše portal Energreen.
Koralji koji su u proteklih 10.000 godina bili dominantni graditelji grebena na Floridi već su bili kritično ugroženi zbog brojnih čimbenika, uključujući bolesti, onečišćenje, uragane i zagrijavanje oceana. No dosad nezabilježeni morski toplinski val mogao bi im zadati konačan udarac.
Tijekom ljeta 2023. godine temperature mora u Floridi dosegnule su više od 32 °C, što je najviša zabilježena temperatura u toj regiji u posljednjih najmanje 150 godina.
Koralji (Foto: Pexels)
Izbacivanje algi
Toplinski stres smrtonosan je za koralje jer dovodi do toga da izbace iz svojih struktura alge koje im daju boju i energiju, ostavljajući za sobom blijedu, „izbijeljenu” skeletnu strukturu. Ako se temperatura vrati na normalnu razinu, koralji se mogu oporaviti, no što je toplina jača i dugotrajnija, to je veća vjerojatnost da će uginuti.
Toplinski val 2023. u Floridi trajao je otprilike tri mjeseca. Dok su visoke temperature potrajale, istraživači su ronili i pomno pratili više od 52.300 koralja iz roda Acropora, u koji spadaju staghorn i elkhorn koralji. Područje istraživanja obuhvaćalo je cijeli koraljni greben Floride, koji se proteže gotovo 560 kilometara, od Dry Tortugasa i Florida Keysa na jugozapadu do ušća rijeke St. Lucie na istočnoj obali savezne države.
Do ožujka 2024. godine, prema studiji koju su proveli Nacionalna uprava za oceane i atmosferu SAD-a (NOAA) i Akvarij Shedd iz Chicaga, nevjerojatnih 98 do 100 posto kolonija na južnom dijelu sustava uginulo je. Toplinski val označio je „funkcionalno izumiranje” kolonija, pojam koji se koristi za fazu koja često prethodi potpunom nestanku vrste.
Iako su neki primjerci elkhorn i staghorn koralja još uvijek prisutni, „njihova brojnost više nije dovoljna da bi mogli obavljati svoju ekološku ulogu, u ovom slučaju, izgradnju i održavanje strukture grebena”, rekao je Ross Cunning, istraživački biolog iz Akvarija Shedd i jedan od autora studije.
Preostali ostaci kolonija, uglavnom smješteni prema sjevernom dijelu sustava grebena, i dalje su ranjivi na bolesti, predatore i olujna oštećenja.
Gubitak tih koralja izaziva „lančane posljedice”, rekao je Cunning za CNN. „Rast grebena se usporava, složenost staništa opada, a ribe i beskralježnjaci gube sklonište i resurse o kojima ovise.” Time se i obalne crte ostavljaju izloženijima olujama i eroziji.
Koralji (Foto: Pexels)
Ozbiljno upozorenje
Nalazi studije predstavljaju „ozbiljno upozorenje za budućnost koraljnih grebena širom svijeta”, napisali su autori u izjavi koja prati njihovo istraživanje.
Nedavno istraživanje Sveučilišta Exeter pokazalo je da su koraljni grebeni u toplim morima planeta već prešli kritičnu točku zbog klimatskih promjena, te da će grebeni u većem opsegu nestati ako se globalno zagrijavanje ne zaustavi.
Na Floridi je prirodni oporavak koralja roda Acropora malo vjerojatan, zaključuje novo izvješće. Projekcije klimatskih promjena sugeriraju da će se teški slučajevi izbjeljivanja događati svake godine do 2040., a kako se oceani nastavljaju zagrijavati, vjerojatno će izumrijeti i druge vrste koralja. Prema izvješću, „prava globalna izumiranja” više vrsta koralja mogla bi se dogoditi u idućim desetljećima u cijeloj karipskoj regiji.
Znanstvenici su pokušali umjetno ojačati populacije koralja na Floridi uzgojem kolonija u morskim i kopnenim rasadnicima, no uspjeh tih napora ovisit će o učestalosti i jačini budućih epizoda izbjeljivanja, navodi se u izvješću.
Ti su nalazi „iznimno značajni” i naglašavaju važnost hitnog djelovanja kako bi se smanjilo onečišćenje koje zagrijava planet, rekla je Keri O’Neil, direktorica i glavna znanstvenica Programa za očuvanje koralja u Akvariju Florida, koja nije sudjelovala u istraživanju.
No, „funkcionalno izumiranje” ne znači da će vrsta potpuno nestati, dodala je. „Ljudska intervencija, u kombinaciji s poboljšanim uvjetima u oceanima, može preokrenuti taj trend.” Cunning je istaknuo da se izvješće ne bi trebalo tumačiti kao „poruka beznađa”, već kao poziv na djelovanje. „Prozor mogućnosti za sprječavanje daljnjih gubitaka brzo se zatvara, ali ciljane intervencije i odlučno djelovanje protiv klimatskih promjena još uvijek mogu donijeti promjenu.”
