U ponedjeljak su prošle točno tri godina od početka ruske invazije na Ukrajinu. Mnogi su mislili da će rat trajat tek nekoliko mjeseci, no pretvorio se u zastrašujući žrvanj života kojem se dugo nije vidio kraj. Iako američki predsjednik Donald Trump tvrdi da će njegovim pregovori s ruskim diktatorom Vladimirom Putinom uroditi plodom, mnogi su skeptični oko toga završava li rat uskoro.
U ratu su milijuni ljudi napustili domove, a smrtno je stradala više od 50 tisuća ljudi. Osim golemog gubitka ljudskih života, rat je katastrofalno utjecao i na okoliš. Prema Svjetskom fondu za zaštitu prirode (WWF), pogođeno je više od 3 milijuna hektara šuma, uključujući milijun hektara u zaštićenim područjima. Priroda je nagrđena kopanjem rovova, sječom stabala i postavljanjem mina. Granatiranje često može uzrokovati požare, koji povećavaju emisije CO2.
Dio razaranja okoliša je jednostavno nuspojava ratnih operacija, no zabilježeni su i izvanredni slučajevi namjernog nasilja nad okolišem kako bi se postigla strateška prednost u ratu. Tako je ruska vojska u lipnju 2023. godine u zrak digla Kahovsku branu kako bi spriječila ukrajinsku protuofenzivu. Eksplozija je oslobodila više od 14 kubičnih kilometara (14 bilijuna litara) vode, poplavila desetke naselja nizvodno i ubila najmanje 35 ljudi. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je to “namjernim i proračunatim zločinom”, prenosi Guardian.
Rusi su izlili opasne kemikalije u rijeku
U poplavi je stradao velik broj životinja, a uništen je i ribnjak u kojem su živjele ugrožene jesetre. U kolovozu 2024. dogodila se još jedna ekološka katastrofa kada su, kako se sumnja, ruski vojnici izlili kemikalije iz ruskog pograničnog sela Tjotkino u rijeku Sejm. Zagađenje je prešlo međunarodnu granicu i stiglo do sjeveroistočne ukrajinske regije Sumi, što je imalo katastrofalne posljedice za lokalni ekosustav.
Ribe, školjkaši i rakovi ugušili su se jer nisu mogli disati u zagađenoj vodi, a ljudi u okolnim selima danima su pronalazila uginule ribe koje je rijeka izbacivala na obalu. Jedan lokalni dužnosnik je tako Desnu nazvao prvom “mrtvom rijekom u Europi”.
Situaciju na terenu pratio je Guardianov foto reporter Alessio Mamo, koji je izjavio da je rat ekstremno nasilje koje ljudi nameću prirodi. “Desetljećima svoj okoliš izlažemo stresu”, komentirao je nagrađivani fotograf, koji je strahote vidio iz prve ruke. Situaciju je komentirao i izvršni direktor WWF Ukrajina, Bohdan Vykhor. “Izgubili smo neke dijelove prirode zauvijek. Nemoguće ih je vratiti. To je, nažalost, objektivna stvarnost”, upozorio je, dodajući da ne mogu početi s obnovom dok traju sukobi.
Mnogi ne znaju koliko su ova područja važna: Mali broj njih je službeno zaštićen
Prirorda se nekad oporavlja brže nego ljudi
Rat je uništio mnoga važna staništa divljih životinja. Nekoliko rijetkih vrsta teško je pogođeno, uključujući ugroženu vrstu tvora, a Vykhor se pitao hoće li te vrste preživjeti rat. Ruski vojnici postavili su kampove u obalnim rezervatima i močvarnim područjima koja su zaštićena područja gdje borave razne vrste ptica, zbog čega su rode promijenile migracijsku rutu.
Međutim, priroda pokazuje da se ponekad može oporaviti brže nego ljudi. Tako su na poplavljenom području oko Kahovske brane već niknule mladice koje će uskoro izrasti u novu šumu. Mlade vrbe i topole prekrivaju oko 140 tisuća hektara i podsjećaju na prirodu kakva je ondje bila prije sto tisuća godina, što pokazuje da se priroda može izdržati i najgore razaranje.
“Ono što se ovdje dogodilo je čudo”, rekao je lokalni ekolog Vadym Maniuk. “Neki izdanci već su visoki 4 metra. Nigdje na planetu ne postoji ovako nešto. Ni Amazona se ne može usporediti. Za 50 godina ovo će biti čarobna šuma”, poslao je poruku nade u ovom užasnom scenariju.
