Hrvatska probila europski cilj reciklaže građevnog otpada: Dio i dalje završava na ‘crno’

Građevinski otpad, ilustracija (Foto: Marko Todorov / CROPIX)

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije na skupu je “Građevni otpad – izazov ili prilika za održivi razvoj” istaknula kako je Hrvatska u 2023. premašila cijanu stopu reciklaže građevinskog otpada od 70 % koju joj je zadala EU. Iako je dosegnula 71,2 posto, ministrica Marija Vučković rekla je da ima prostora za napredak.

“Imamo još puno prostora za unaprjeđenje, a da bismo to postigli potrebna nam je još bolja suradnja s predstavnicima poduzetnika kako bismo sagledali na koji način možemo njima pomoći a time i našoj državi da ima konkurentnije gospodarstvo, da manje troši i više stvara, i da ima uredniji i čistiji okoliš i prirodu”, istaknula je u utorak Vučković na konferenciji u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Rekla je da na razini EU, građevni otpad čini 35 posto od ukupnog otpada, a u Hrvatskoj nešto iznad 24 posto. “Možemo se pitati je li on ipak nešto veći zato što postoje neevidentirani tokovi građevnog otpada i na nama je da te tokove pokušamo smanjiti, pa svi skupa i surađujemo kako bi se svi tokovi otpada i evidentirali. To je dobro za našu zemlju, čist okoliš i prirodu”, poručila je.

Dario Juričan u novoj akciji ponovno podbada Turudića: ‘Nećete platiti kaznu’

Sprječavanje ilegalnih odlagališta

U Hrvatskoj je u 2023. nastalo gotovo 1,91 milijun tona građevnog otpada, što predstavlja porast od 10 posto u odnosu na 2022. Od te količine, 90,5 posto prijavljeno je u službeni sustav, dok je ostatak ostao izvan nadzora, što, kako je istaknuto, naglašava potrebu za boljim sustavom kontrole i nadzora. Ministrica je kazala da se ulažu veliki napori u sprječavanju ilegalnih odlagališta.

Dodala je i da su pri kraju obrađivanja javnog poziva za opremu postrojenja za recikliranje i obradu građevnog otpada vrijednog 58 milijuna eura. Veseli ih povećani interes u sektoru građevnog otpada te traže načine kako bi povećali alokaciju, a ugovori će biti spremni u narednih mjesec dana. Najavila je i novi poziv vrijedan 30 milijuna eura.

Državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić istaknuo je da građevinski sektor doživljava svoje najbolje dane, veliki je broj gradilišta, samo u obnovi ih je 1800. Međutim, jako je velika količina građevnog otpada kojeg je potrebno što više oporabiti i izbjeći nelegalna odlagališta.

Građevinski otpad (Foto: Jure Mišković / CROPIX)

Treba bolje i više

Glavinić je rekao da su se u Ministarstvu s tim izazovom susreli 2020. kada su Hrvatsku pogodili razorni potresi i kada je nastalo preko 600 tisuća tona građevnog otpada. Kao rezultat programa mjera koje su poduzeli, od potresa do danas je 500 tisuća tona materijala ponovno oporabljeno, istaknuo je i naglasio da su kroz obnovu kreirani prvi postupci kružnog gospodarenja građevnog otpada i postavljeni temelji za današnje projekte koji su u fazi realizacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.


Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj rekla je kako svaku godinu u Hrvatskoj građevni otpad raste. Zadovoljavaju kriterije EU-a koliko ga trebamo reciklirati, ali misle da to treba biti puno bolje i puno više.

Zvijer snimljena nedaleko od Zagreba: ‘Za dvije godine ćete vidjeti koliko će ih biti’