Dok su se probijali kroz mračne hodnike Medvednice, zazivali su ime jedne žene

Tomislav Tomašević na otvorenju rudnika Zrinski. Foto: Damir Krajac / CROPIX

Park prirode Medvednica izvijestio je kako se danas obilježava Dan svete Barbare, zaštitnice rudara, piše Energreen. “Danas, 4. prosinca, prisjećamo se svete Barbare, zaštitnice svih rudara, ali i stoljetne rudarske tradicije Medvednice”, rekli su iz Parka na početku.

“Naša planina čuva bogatu povijest rudarenja, osobito u području Rudarskog vrta, gdje se nalazi Rudnik Zrinski, jedan od najznačajnijih povijesnih rudarskih lokaliteta ovoga kraja.” “Kroz povijest, hrabri rudari kopali su u tami podzemlja Medvednice, gradeći hodnike i otkrivajući rude koje su oblikovale život ovoga područja”, napisali su.

“Svetoj Barbari obraćali su se za zaštitu, pa današnji dan nosi simboliku dubokog poštovanja prema njihovu mukotrpnom radu, žrtvi i ustrajnosti.” “U Parku prirode Medvednica ponosno čuvamo i predstavljamo rudarsku baštinu kako bismo posjetiteljima približili život i požrtvovni rad rudara koji su obilježili povijest naše drevne planine“, poručili su iz Parka.

Mukotrpno rudarenje

U blizini planinarskog doma Grafičar nalazi se područje zvano Rudarski vrt na kojem se od davnina rudarilo u potrazi za plemenitim kovinama. Kada je na području Rudarskog vrta pronađen galenit, olovni sjajnik, u kojem kao primjesa dolazi srebro, rudari su počeli dubiti hodnike u medvedničkom podzemlju u potrazi za tom vrijednom kovinom.

Rudnik Zrinski otvoren je u 16. stoljeću. Rad u rudniku bio je iznimno mukotrpan. U smjenama koje su trajale od 10 do 12 sati, tridesetak rudara svaki je dan ručno iskopavalo vrijednu rudu koristeći samo čekiće, klinove, pijuke i lopate, dok je mračne hodnike rudnika osvjetljavala samo titrava svjetlost uljanica ili voštanih svijeća.

Usprkos njihovim nadljudskim naporima, ovaj rudnik nikada nije bio naročito izdašan. Čak tonu galenita trebalo je istaliti da se dobije samo pola kilograma srebra! Članovi obitelji Zrinski, vlasnici rudnika, već su polovicom 17. stoljeća stoga obustavili proizvodnju i prepustili tajanstveno podzemlje Medvednice tami i vlazi, te podzemnim bićima.

Rudnik Zrinski. (Foto: Nera Simic / CROPIX)

Dolazak posjetitelja

Njihov mir je stoljećima narušavao samo pokoji odron zemlje u zapuštenim hodnicima, a tek 2004. godine djelatnici Parka prirode Medvednica uredili su rudnik za posjetitelje.

Otada je u njegovim hodnicima vrlo živo. Brojni posjetitelji sa šarenim kacigama slušaju priče vodiča o teškome radu u rudniku, sa zanimanjem prate razgovor rudara i njihova upravitelja – bergmeistera o nesreći koja se upravo dogodila dok promatraju njihove drvene skulpture, osluškuju zvukove kapanja vode i udaraca čekića u stijenu te puni strahopoštovanja dodiruju oruđe kojim se u ono doba radilo u rudniku.


Rudnik Zrinski je zbog svoje vrijednosti 2006. proglašen zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.