Već 2015. godine na klimatskom samitu u Parizu mnogi su pod znak pitanja doveli ambiciju zemalja potpisnica da smanje prosječni rast temperature na planeti na 1,5 Celzijevih stupnjeva. Danas, deset godina od potpisivanja tog važnog sporazuma stručnjaci tvrde kako nećemo dostići taj ambiciozni cilj.
“Istječe nam vrijeme jer je za promjene potrebno vrijeme”, upozorila je klimatologinja Sarah Perkins-Kirkpatrick s australskog Sveučilišta Novog Južnog Walesa. Ona se, naime, poziva na prognozu Svjetske meteorološke organizacija koja tvrdi da postoje 66-postotni izgledi da će do 2027. prosječna godišnja temperatura biti viša od zadanog praga.
Kako dodaju, visoke temperature vladaju i na kopnu i na moru, a zagrijavanje se intenziviralo zbog El Nina i drugih faktora. Sve je to važan faktor za globalno zagrijavanje, objasnio je profesor fizike klime Piers Forster sa Sveučilišta u Leedsu, “Oceani su pogođeni četverostrukim udarom”, rekao je. “To je nagovještaj onoga što dolazi”.
Začarani krug donosi manje padalina
Kako to obično biva u prirodi, jedna promjena utječe na drugu, a potom se krug zatvara. “Toplija mora mogla bi značiti i manje vjetra i kiše što će stvoriti začarani krug koje će uzrokovati još više zagrijavanja”, rekla je pak Annalisa Bracco, klimatologija Tehnološkog instituta iz američke savezne države Georgije.
“Ocean će jako sporo reagirati jer polako akumulira toplinu, ali je i jako dugo zadržava”, zaključila je. Prema trenutnim trendovima, ne postoji opravdani razlog za optimizam da će se ciljevi zadani u Parizu uopće ostvariti.
Inače, spomenimo i kako je na popularnom klimatskom samitu COP21 u Parizu sudjelovalo 195 zemalja uz preko 25 tisuća pristigli delegata. Samit je trajao punih mjesec dana, a okončan je 12. prosinca. Zanimljivo, do danas, svega tri zemlje su odbile potpisati sporazum. To su redom Libija, Jemen i Irak, sve tri gospodarski iznimno ovisne o nafti.
Ciljevi sporazuma
Što su bili ciljevi? Prva i najpoznatija točka, čiji brojevi su postali simbol borbe protiv globalnog zatopljenja je bila zadržati povećanje globalne prosječne temperature na 2°C iznad razina u predindustrijskom razdoblju. Da bi ostali u tim, kako su izračunali podnošljivim okvirima, treba poduzeti mjere u svrhu zaustavljanja rasta globalne prosječne temperature iznad 1,5°C iznad razina u predindustrijskom razdoblju.
Da bi se to ostvarilo, cilj je bio obvezati se na implementaciju prilagodbi koje će doći kao posljedica klimatskih promjena i poticati smanjenje emisija stakleničkih plinova na način kojim se ne ugrožava proizvodnja hrane.
Zanimljivo je i dodati kako je Donald Trump u svom prvom predsjedničkom mandatu izašao iz ovog sporazuma jer je htio potaknuti domaću industriju kopanja ugljena, što se kosi s ciljevima iz Pariza. Dolaskom Joe Bidena u Bijelu kuću, SAD je opet okrenuo svoju politiku zelenijim izvorima energije pa su u društvo zemalja potpisnica primljeni 2021. godine.
Ovakav ribolov uništava sav život: Sredinom stoljeća mogla bi nas zadesiti katastrofa
