Europa se tijekom 2024. godine suočila s najrasprostranjenijim poplavama od 2013. godine, pri čemu je gotovo 30 posto riječnih tokova na kontinentu zabilježilo značajne poplavne razine, objavili su to znanstvenici u najnovijem klimatskom izvješću. Glavni uzrok ovakvih pojava i dalje ostaju klimatske promjene koje pogoršavaju vremenske ekstreme, osobito zbog emisija izgaranjem fosilnih goriva.
Prema zajedničkom izvješću Službe za klimatske promjene Copernicus i Svjetske meteorološke organizacije (WMO), prošlogodišnje poplave odnijele su najmanje 335 života u Europi i direktno utjecale na više od 410.000 ljudi. Zapadna Europa bila je najteže pogođena, a 2024. je svrstana među deset najkišovitijih godina otkako postoje pouzdani podaci, od 1950. godine.
Također, nastali su i golemi financijski gubici, pri čemu su se oluje i poplave pokazale kao najskuplji vremenski ekstremi, uzrokujući štetu veću od 18 milijardi eura. Na globalnoj razini, 2024. je bila najtoplija godina u povijesti mjerenja. Europa, kao najbrže zagrijavajući kontinent, bilježi rast prosječne temperature od oko 1,3 °C u odnosu na predindustrijsko doba.
‘Svaki djelić stupnja više povećava rizike’
“Svaki djelić stupnja više povećava rizike, za naše zdravlje, gospodarstva i čitav planet”, istaknula je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo. Unatoč ovim zabrinjavajućim podacima, izvješće donosi i tračak nade. Naime, obnovljivi izvori energije u 2024. proizveli su rekordnih 45 posto ukupne električne energije u Europi, a većina gradova već ima planove za prilagodbu klimatskim promjenama.
Ipak, vremenski ekstremi zabilježeni su diljem kontinenta. Jugoistočna Europa prošla je kroz najdulji toplinski val dosad, odnosno 13 uzastopnih dana ekstremne vrućine. Skandinavski ledenjaci nastavili su se ubrzano topiti, dok su toplinski stres i suše bili izraženi u istočnim dijelovima Europe. S druge strane, zapadnu Europu poharale su velike poplave.
Gotovo trećina europske riječne mreže premašila je prag za visoke vodostaje, dok je 12 posto dosegnulo razine ozbiljnih poplava. Najtragičniji događaj dogodio se krajem listopada u Valenciji, gdje su poplave usmrtile 232 osobe i izazvale velike materijalne gubitke.
Solidarnost i odgovornost: Prikupljeno 45 tona čepova za teško oboljele
‘Izravno dovodi do intenzivnijih padalina’
Oluja Boris, koja je u rujnu pogodila srednju Europu, donijela je rekordne količine oborina. Najviše su stradale Austrija, Češka, Njemačka i Slovačka. Znanstvenici upozoravaju da klimatske promjene čine ovakve kišne epizode sve češćima i jačima.
“Toplija atmosfera može zadržati više vodene pare, što izravno dovodi do intenzivnijih padalina”, ističu stručnjaci. Zabilježeno je i da je količina vodene pare u atmosferi 2024. dosegnula rekordne razine, dodatno povećavajući rizik od poplava.
Zaključno, izvješće upozorava da će, bez odlučnih koraka u borbi protiv klimatskih promjena, ovakvi ekstremni događaji postajati sve učestaliji i razorniji te s posljedicama koje će pogađati sve dijelove europskog društva.
