Koliko dugo meso smije ostati u hladnjaku?

327

Nije naodmet podsjetiti se na pravila koja govore da ljeti treba čuvati i skladištiti hranu. Kako upozoravaju iz Hrvatske agencije za hranu (HAH), u ljetnim mjesecima zbog porasta temperature nepravilno čuvanje hrane skraćuje njen rok trajanja i bitno utječe na njenu sigurnost i kvalitetu, pa se tada povećava i rizik od trovanja njome.

Prema epidemiološkim podacima, tijekom ljetnih mjeseci salmonele su najčešći uzročnik trovanja, a mogu se naći u hrani životinjskog podrijetla, ili u onoj koja je naknadno kontaminirana nepravilnim rukovanjem, prljavim rukama ili priborom. Salmonela se prenose sirovim ili nedovoljno termički obrađenim mesom, najčešće mesom peradi, ali i mesom ostalih životinja, jajima i mliječnim proizvodima, podsjećaju u Hrvatskoj agenciji za hranu.

Preporučeno vrijeme

Sirova piletina i nepasterizirano mlijeko mogu biti kontaminirani i bakterijom Campylobacter te dovesti do bolesti koja se naziva kampilobakterioza, a koja je također zabilježena u nešto većem broju tijekom ljetnih mjeseci. Stoga je nužna dobra termička obrada piletine i pasterizacija svježeg mlijeka.

Ukazuje se na preporučeno vrijeme pohranjivanja namirnica u hladnjaku, mjereno u danima, odnosno u zamrzivaču, u mjesecima. Tako je preporučeno vrijeme pohrane hrane u hladnjaku za maslac sedam dana, za jaja 10, sirovo meso u komadu dva, za sirovo narezano meso jedan, dimljeno meso 10, ribu jedan, marinade 10, korjenasto povrće osam, a za kolače, voće i gotova jela po dva dana.

Približan rok pohrane zamrznutih namirnica za povrće je 10 mjeseci, za voće 12, kruh i kolače, mlijeko i gotova jela po tri, govedinu 10-12, teletinu 8-10, svinjetinu 4-6, perad 8-10, divljač 6-8, narezano meso četiri, dimljene kobasice jedan, ribu 1-3, a iznutrice 2 mjeseca.

I sezonsko voće i povrće može biti kontaminirano virusima, kao i salate “spremne za konzumaciju”, za koje se ne očekuje da će biti podvrgnute termičkoj obradi. Dobro i temeljito pranje pridonijet će smanjenju rizika od virusnih, ali i parazitarnih oboljenja. “Posebno se brzo kvare pripravci od voća i povrća koje je stoga nužno pripremati neposredno prije konzumacije, a ostatke najbolje ne planirati za ponovnu konzumaciju. Kod hrane poput lubenica, dinja i krastavaca, treba paziti da se u hladnjake pohrane dobro očišćene”, ističu stručnjaci a prenosi Glas Slavonije.



Komentari