SVE VIŠE HRVATA POGIBA NA RADU! Situacija se dodatno pogoršala nakon potresa, evo gdje je veliki porast smrti

Photo: Pixabay, Ilustracija

U posljednje tri godine povećao se broj poginulih radnika na radnom mjestu, a posebice u građevinarstvu. U toj se struci od 2018. broj ozljeda sa smrtnim ishodom povećao za velikih 75 posto, pokazali su to podaci Državnog inspektorata.

Stanje je dodatno pogoršano radovima na krovovima na potresima pogođenima područjima. Od 2018. zabilježen je pad ukupnog broja prijavljenih ozljeda na radnim prostorima, ali je broj smrtnih ozljeda na mjestu rada i dalje velik.

Inspekcijskim nadzorima u 2018. godini utvrđeno je 1775 osoba stradalih na prostorima i u prostorijama poslodavca od kojih je za 44 osobe utvrđena smrt, u 2019. stradale su 982 osobe od kojih je za 53 osobe utvrđena smrt, dok je lani od 801 stradale osobe utvrđena smrt za njih 72. U siječnju ove godine stradalo je 37 osoba, od kojih su dvije život okončale na prostorima poslodavaca pri čemu je jedan radnik umro od bolesti.

Najčešće nesreće na radu događale su se u prerađivačkoj industriji dok je najviše radnika život izgubilo u građevinarstvu, pokazuju podaci Državnog inspektorata u kojem odgovaraju da su pojačali inspekcije u djelatnostima s povećanim stopama ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.

U Domjanićevoj život izgubio 55-godišnji zidar

Nakon potresa koji je Zagreb i okolicu pogodio 22. ožujka i razornog potresa koji je 28. prosinca zatresao Baniju zabilježeno je više slučajeva pada s visine prilikom popravljanja krovova. Za 57-godišnjeg volontera koji je 3. siječnja pao s aluminijskih ljestava pri popravku krova u Petrinji obdukcijom se pokazalo da je umro od srčane kapi, a ne od ozljeda pri padu.

No, na zagrebačkom području je prema medijskim i policijskim izvješćima 27. ožujka u padu s krova u Domjanićevoj ulici život izgubio 55-godišnji zidar, u travnju radnik na zagrebačkom Trnju, te 15. prosinca 30-godišnji radnik u Vinogradskoj.

Portal Radnička prava tada je upozorio kako je diljem grada vidljivo da poslodavci šalju radnike na visinu bez odgovarajuće zaštitne opreme i osiguranja od pada na kojoj se izlažu još većoj opasnosti s dolaskom hladnog vremena, kiše i poledice.

Po podacima Državnog inspektorata najčešći uzrok ozljeda je izvođenje radne operacije protivno pravilima, neprimjenjivanje posebnih pravila zaštite na radu te neispravnost sredstva rada.

Inspektori rada su u nadzorima provedenima povodom ozljeda na prostorima poslodavaca utvrdili niz nepravilnosti zbog čega su samo u prošloj godini donijeli 728 upravnih mjera, izrekli 204 novčane kazne, 46 prekršajnih naloga, tri optužna prijedloga i 87 kaznenih prijava protiv 160 osoba.

Od 2018. do 31. siječnja ove godine Državni inspektorat evidentirao je i 44 “skupne ozljede” što je naziv za događaje u kojima je stradalo više od jedne osobe. Tri radnika poginula su 19. lipnja 2018. u Čepinu tijekom čišćenja prepumpne stanice sustava kanalizacije i još tri 10. siječnja 2019. u požaru pogona Hidroelektrane Plat. Ta godina ostat će upamćena i po tragediji u DIV Tvornici vijaka u Kninu gdje su 29. travnja poginula dvojica radnika.

Najčešće ozljede gornjih ekstremiteta

Od 72 osobe kojima je u 2020. utvrđena smrt na prostorima poslodavaca pokazalo se za 10 osoba da nisu bili radnici niti osobe na radu; 32 osobe umrle su na prostorima poslodavaca od bolesti dok su među preostalih 30 poginulih bili jedan vlasnik obrta i 29 radnika.

Od 53 osobe za koje je utvrđena smrt u 2019. sedam nisu bile radnici niti osobe na radu, a 16 osoba je umrlo na prostorima poslodavaca od bolesti. Među preostalih 30 smrtno stradalih bili su i tri radnika koji su radili neprijavljeno, te jedan učenik na stručnoj praksi.

Podaci Državnog inspektorata o broju ozlijeđenih i poginulih radnika obuhvaćaju samo slučajeve za koje su vršili nadzor i koje im je dužan prijaviti poslodavac, dok evidenciju svih ozljeda na radu prijavljenih zbog korištenja prava iz zdravstvenog osiguranja vodi Služba za medicinu rada HZJZ-a.

Prema posljednjem izvješću te službe u Hrvatskoj je u 2019. prijavljeno više od 18 tisuća ozljeda, od čega ih je 3059 izazvano na putu do posla, a 15,079 na mjestu rada. Većina nesreća u radnom okolišu, njih gotovo 90 posto rezultiralo je s lakšim ozljedama, 9,7 posto s teškim ozljedama i 0,29 smrću. Najčešće prijavljene ozljede na mjestu rada bile su ozljede gornjih ekstremiteta s udjelom većim od 38 posto u čijem udjelu prsti čine više od 20 posto.

Analiza Službe za medicinu rada pokazala je da je od ukupno 18.138 prijavljene ozljede najveći broj ozljeda, njih 4386 zabilježen u Zagrebu, ali je najveću stopa ozljeda na 1000 zaposlenih u odnosu na ukupan broj ozljeda imala Požeško-slavonska županija.

U SSSH-u primjećuju da je područje zaštite na radu bolje uređeno kod velikih poslodavaca koji puno više ulažu u zaštitu na radu u odnosu na male poslodavce koji zapošljavaju do 20 radnika.

Komentari