Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u periodu od 2018. do 2022. u Hrvatskoj su se smanjili prekršaji nasilja u obitelji. Paralelno, u istom je periodu zabilježen porast kaznenih djela iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji.
U 2021. je evidentirano 30 ubijenih osoba od kojih je 14 žena, njih 11 su ubile bliske osobe, a 4 su ubili sadašnji ili bivši partneri.
Prema podacima MUP-a, u 77 posto slučajeva muškarac je počinitelj prekršajnog djela, a na sudovima su prošli ovako: Njih 3.187 dobilo je novčanu kaznu, zaštitna mjera izrečena je za 2.151 osobu, zatim uvjetna kazna zatvora za njih 1.844, a bezuvjetna kazna zatvora za 485 osoba te 58 posebnih obveza s uvjetnom osudom.
Nažalost, niti Zagreb nije iznimka kada je u pitanju obiteljsko nasilje pa tako i Centar za socijalnu skrb Zagreb bilježi porast prijava nasilja u 2021. u odnosu na 2020. za 4,18 posto.
Centru za socijalnu skrb Zagreb, u svih jedanaest podružnica, u razdoblju od 2018. do 2021. je u prosjeku prijavljeno 2 084 slučaja nasilja godišnje.
Stoga niti ne čudi da je za sljedeću sjednicu Gradske skupštine, koja će se održati 26. siječnja, na prvu točku dnevnog reda stavljen Prijedlog Zagrebačke strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2023. do 2025.
Stopa prijavljenog nasilja
Naime, promatra li se stopa prijavljenog nasilja na 1 000 stanovnika/ica, najviša stopa je na područjima nadležnosti podružnica Dubrava (5,29), Peščenica (3,52) i Črnomerec (2,87), što ukazuje na potrebu dodatnih usluga u zaštiti žena i djece u tim dijelovima grada, navodi se u strategiji.
Prema podacima, u 2021. je počinjeno 8 ubojstava, a od pola njih između članova obitelji ili bliskih osoba. Zabilježena su i tri ubojstva malodobne djece te dva ubojstva žena.
U prvih šest mjeseci 2022. su prijavljena 232 kaznena djela nasilja u obitelji, od čega ih je 206, odnosno 88 posto počinjeno na štetu žena te 26 na štetu muškaraca, odnosno 12 posto.
Policijska uprava Zagrebačka u 2021. bilježi pad broja prekršaja nasilja u obitelji (1 932 prekršaja u 2021., odnosno 3,3 posto manje u odnosu na 2020. kada ih je počinjeno 1 998), no s druge strane bilježi porast broja kaznenih djela iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji (1 803 kaznena djela – porast za 25 posto u odnosu na 2020. kada ih počinjeno 1 434).
Porast broja u skloništima
U tri skloništa na području Grada Zagreba od 2018. do 2021. je smješteno 467 osoba (201 odrasla i 266 djece), odnosno u prosjeku 116 osoba godišnje (50 odraslih i 66 djece).
Podaci skloništa za žrtve nasilja u obitelji na području grada Zagreba bilježe porast broja smještenih žena u 2021., a radi se o ženama koje su bile izložene višegodišnjem nasilju prije dolaska u sklonište te najčešće radi partnerskog nasilja što ga je počinio sadašnji ili bivši bračni ili izvanbračni partner, stoji u prijedlogu strategije Grada Zagreba za zaštitu od nasilja u obitelji za razdoblje od 2023. do 2025.
U Gradu je i pet savjetovališta u kojima se prosječno godišnje održi 8 000 savjetovanja za prosječno 3 900 osoba koje pomoć zatraže, veliki dio njih pomoć zatraži telefonski.
Zagrebačka strategija
Grad Zagreb će na sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba 26. siječnja donijeti Zagrebačku strategiju zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2023. do 2025. koja će se nadovezati na provedbu strateških dokumenata na ovom području u razdobljima 2008. – 2010., 2011. – 2016. i 2018. – 2022.
Zagrebačka strategija se sastoji od šest područja djelovanja sa zadanim mjerama i aktivnostima koje se planiraju provesti. Prva je prevencija kojom bi se trebalo spriječiti nasilje u obitelji, a to se prema strategiji, primjenjuje uz područje odgoja i obrazovanja, u sustavu socijalne zaštite i zdravstva.
U razdoblju od 2018. do 2022., prijavljeno ih je 842 slučaja, od čega ih je 555, odnosno 66 posto prijavljeno u osnovnim, odnosno 287 ili 34 posto u srednjim školama Grada Zagreba.
U školskoj godini 2021./2022. prijavljeno je ukupno 241 slučaj nasilja, od čega 158 u osnovnim, a 83 slučajeva u srednjim školama.
Navodi se kako je najviše riječ o vršnjačkom nasilju, obiteljskom i internetskom nasilju te s društvenih mreža (cyber nasilje).
Iz Grada navode kako je u 2022. pokrenut pilot-projekt „Zajednica aktivnih građana – ZAG“ što ga u školskoj godini 2022./2023. provode 43 učiteljice i učitelja, odnosno nastavnice i nastavnika u 26 osnovnih i u 3 srednje škole u Gradu Zagrebu i u kojima sudjeluje 664 učenica i učenika osnovnih i srednjih škola.
Što se tiče podrške žrtvama nasilja u obitelji, Zagrebački model sadržava mrežu socijalnih usluga (savjetovališta i skloništa), stambeno zbrinjavanje, pripreme za zapošljavanje, zapošljavanje i daljnju integraciju u društvo nakon proživljenog nasilja.
Primjerice, Grad Zagreb je prva lokalna zajednica u Republici Hrvatskoj koja je Odlukom o najmu stanova uvela posebno pravo na stambeno zbrinjavanje žrtava obiteljskog nasilja.
Prema tome, stan se daje u najam sa zaštićenom najamninom na vrijeme do pet godina na prijedlog Povjerenstva za davanje stanova u najam te je moguće produžiti njegovo korištenje uz propisane uvjete. Od 2012. do 2021. Grad Zagreb je osigurao je stanove za 100 osoba/obitelji žrtava nasilja u obitelji.
Osam mjera
U novoj strategiji Grad Zagreb predstavlja osam različitih mjera kojima se želi žrtve nasilja vratiti u život u zajednici. Prva mjera je osiguravanje financijske potpore radu skloništa i/ili savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji i za žrtve seksualnog nasilja. Potom stavljaju naglasak na kvalitetu rada skloništa, ali i stručnjaka koji rade sa žrtvama.
Trećom mjerom obuhvatit će se osiguravanje stanova za žrtve nasilja u obitelji kako bi mogli koristiti zbog uspješnije integracije, na tom tragu je i osiguravanje najma stanova žrtvama nasilja u obitelji.
Petom mjerom obuhvaćena je stručna pomoć i podrška djeci i mladima koji su traumatizirani nasiljem u obitelji, kao i program koji bi služio žrtvama nasilja u obitelji nakon izlaska iz skloništa.
Prema Zagrebačkoj strategiji, zadnje su dvije mjere te koje se tiču podrške kod povratka na tržište rada te jačanje međusektorske suradnje radi podrške žrtvama nasilja u obitelji kod povratka/uključivanja na tržište rada.
Ranjive skupine
Grad Zagreb naveo je u svojoj strategiji i posebno ranjive skupine žrtava nasilja u obitelji, npr. osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi, osobe pod međunarodnom zaštitom, pripadnice i pripadnici nacionalnih manjina, tražitelji i tražiteljice međunarodne zaštite te LGBTQI+, a svi oni zahtijevaju prilagođen pristup s obzirom na to da pripadaju specifičnim skupinama.
Strategijom je obuhvaćena i zaštitna mjera obveznoga psihosocijalnog tretmana počinitelja i počiniteljica nasilja u obitelji.
Od 2018. na tretman je upućeno 447 osoba od čega je 78 posto muškaraca te 22 posto žena, međutim, kako navode iz Grada, nisu svi uključeni u grupni/individualni tretman.
Od 243 uključena počinitelja i počiniteljice, tretman je uspješno završilo 34 posto polaznika i polaznica, 51 posto djelomično uspješno, a 15 posto neuspješno ili je tretman neredovito pohađalo.
Provedba
Nekoliko je ključnih točaka po kojima će se pojačati nadzor i provedba Zagrebačke strategije, a što se tiče godišnje razine, gradonačelnik će na prijedlog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom u suradnji s drugim nadležnim gradskim upravnim tijelima i Povjerenstvom, za svaku godinu, do kraja veljače tekuće godine, donositi godišnje planove provedbe Zagrebačke strategije.
Svoj će doprinos dati i provoditelji mjera, kao i Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom koji su obavezni dostavljati redovna izvješća, a na kraju razdoblja provedbe, evaluirat će se uspješnost njezinih mjera i aktivnosti.
