PRODAVAČICE NA METI ‘Pri izlasku ju je srušio, prislonio pištolj na čelo, a kad je uzeo novac, pala je i nikad se nije oporavila’

foto:screenshoot/24sata ilustracija

Iako je kriminal u Zagrebu u opadanju, ipak je nažalost, još uvijek prisutan skoro svakodnevno.

Kako je Zagreb.info nedavno pisao, statistički podaci Policijske uprave zagrebačke pokazuju kako je po najaktualnijim brojkama iz 2020. godine, najviše kriminalnih zabilježeno u četvrtoj policijskoj postaji, koja pod svojom nadležnošću patrolira Maksimirom i Pešćenicom.

No, među brojnim provalama i krađama koji građanima Zagreba zadaju glavobolje i materijalne štete, često su na meti trgovine.

Bilo da razbojnici idu u svoje pljačkaške pohode vatrenim oružjem, hladnim ili oštrim predmetima ili čak samo s verbalnom prijetnjom, pored novčanih, uzrokuju i emocionalne boli nevinim prodavačima i prodavačicama.

Dok policija radi sve što može kako bi uhvatila problematične razbojnike, kako cijelu situaciju komentira sindikat koji bi trebao brinuti za ovu vrstu radnika. S tom smo se mišlju obratili se Sindikatu trgovina Hrvatske i njihovoj aktualnoj predsjednici Zlatici Štulić.

Zlatica Stulić, predsjednica Sindikata trgovina Hrvatske, Screenshot/N1

„Pljačke na radnom mjestu su uvijek ozbiljan problem, jer narušavaju zdravlje radnika i nerijetko ostavljaju posljedice za cijeli život“, počela je Štulić za Zagreb.info.

S obzirom na to da su trgovine otvoreni prostori, gdje ljudi slobodno ulaze i izlaze, ističe kako je vrlo teško spriječiti takve događaje.

Kako trgovine imaju dulje radno vrijeme, to je i veći rizik da će doći do nasilnog ponašanja.

Osiguranje trgovina, obrazovanje radnika

„Važno je da poslodavac osigura svu tehničku zaštitu u prodajnom prostoru, postavi kamere na važna i kritična mjesta, postavi senzore na ulazima i izlazima u prostore, osigura dovoljan broj radnika za postojeći prostor. Sve će to djelovati preventivno u smanjenju broja potencijalnih počinitelja krađe, pljački i drugih oblika nasilnog ponašanja prema radnicima u trgovini“, navela je Štulić kako se može djelovati preventivno protiv kriminala u trgovinama.

Dodaje i kako je (kao socijalni partner, u skladu sa svojim ovlaštenjima i ulogom) Sindikat trgovine maksimalno uključen u donošenju svih akata od strane poslodavca koji reguliraju postupanje u sprečavanju i reagiranju u spomenutim situacijama.

„Važno je da radnici izbjegavaju sukob s pljačkašem, da ga puste da uzme novac i robu, zapamte što više detalja, a kad ode, pozovu policiju i svog nadređenog“, objasnila je Štulić ponašanje u takvim situacijama.

Uz educiranje o postupanju tijekom same pljačke, prema policijskim uputama, kako bi se spasili životi žrtava, Štulić dodaje kako i Sindikat pruža pravno savjetovanje o svim pravima vezanih uz nasilje na radnom mjestu, koje uključuje i pljačke.

Jednokratna naknada žrtvama

Zanimljivo, nakon pljačke, trgovci imaju pravo na isplatu naknade štete.

„U tzv. kućnim kolektivnom ugovorima u nekim društvima smo ugovorili i pravo naknade štete, zbog pljačke, na radnom mjestu, koje isplaćuje poslodavac kao jednokratnu naknadu“, istaknula je Štulić uspjehe Sindikata u pomaganju radnicima koji su žrtve pljačke.

U konačnici, ocjenjuje sindikalne predstavnike važnima i prvom adresom na koju se trgovci javljaju zbog njihove uloge u zaštiti prava.

Liječnička pomoć neophodna

Također, Sindikat žrtvama pljačke uvijek savjetuju da se nakon takvih incidenata jave liječniku.

„Radnici često ne reagiraju odmah, a posljedice tih nemilih događaja, pojavljuju se kasnije“, upozorila je Štulić.

Nažalost, neki prodavači se nađu usred pljački više puta, a Štulić je istaknula jedan posebno uznemirujući slučaj s cjeloživotnim posljedicama.

„Radnica, s tridesetak godina staža, je u kiosku, nakon završetka radnog vremena, pri izlasku iz kioska doživjela je, da ju je, dočekao maskirani pljačkaš s pištoljem, srušio na pod kioska, prislonio pištolj na čelo, rekao da mu preda novac, što je i ona i učinila. Nakon što je uzeo novac, otišao je. Pri padu je radnica teško ozlijedila leđa i bila je na dugotrajnom bolovanju i s bolovanja otišla u mirovinu. Nikada se nije oporavila od strašnog iskustva“, prepričala je Štulić.

Dodala je kako je žrtva uspjela ostvariti naknadnu štete, ali unatoč tome i bolovanju, još uvijek joj je stresno prisjetiti se tog događaja.

Problematični kupci

Pored pljačka, Štulić je skrenula pažnju i na druge probleme s kojima se prodavači susretnu u svakodnevnom radu, inače izuzetno napornom, teškom ispunjenim konkretnim zadacima. K tome, ti se zadaci svakodnevno povećavaju kako pored obične kupnje, poslodavci sada kupcima pružaju i nove ponude u trgovinama, poput igara na sreću i naplate računa.
Posao prodavača je inače izuzetno naporan i težak posao, s puno konkretnih radnih zadataka i procesa, koji se svakodnevno povećavaju , novim poslovima, koje poslodavac pruža kupcima( igre na sreću, naplata računa ….)

„Iako Zakon o zaštiti na radu kaže da je poslodavac dužan organizacijom i uvjetima rada, stres smanjiti na najnižu razinu, stresa, nažalost ima sve više. To se posebno povećava od pojave korone, tako da su stres na radnom mjestu i svi oblici nasilja na radnom mjestu, povećani i intenzivirani“, upozorava Štulić.

Tako pored pljačkaša, prodavači i prodavačice nerijetko služe i kao vreća za ispuhivanje isfrustriranim kupcima.

„Ono se ogleda u verbalnom nasilju prema radnicima u trgovini (vrijeđanje, omalovažavanje, psovanje i sl.), ali i u drugim vrstama fizičkog i drugih oblika nasilja“, objasnila je Štulić.

Tako, dok pljačke, u kojima su trgovci iskusili sve od vatrenog oružja, noževa metalnih poluga pa čak i suzavca, stvaraju strah za život, nažalost čak i kupci koji su ušli platiti za proizvode katkad ne olakšavaju stvari.

Možda je do gesla „kupac je uvijek u pravu“, ali prodavačima i prodavačicama ne ostaje dugo doli izdržati, dok poslodavci možda ne naprave neke promjene.

Dok kupci neće biti izbačeni, kao medo u onoj pjesmi jer nije rekao „dobar dan“, mogli bi barem malo olakšati posao bez nervoze, kako je rad u trgovini svakako puno rizičniji nego što se čini na prvu.

Komentari