Pijani propali poduzetnik One2playa usmrtio im je sina! Europski sud za ljudska prava presudio protiv RH!

Foto: Borna Filić/PIXSELL, Europski sud

Obitelji Smiljanić Republika Hrvatska mora isplatiti 26 tisuća eura odštete i 4.5 tisuće eura troškova postupka, presuda je to Europskog suda za ljudska prava koja je objavljena u četvrtak. RH su tužili Milenko, Ljiljana i Saša Smiljanić, roditelji i sestra mladića Siniše Smiljanića kojeg je 2012. godine ubio pijani vozač.

Naime, riječ je o Dejanu Maćešiću, propalom poduzetniku i suvlasniku One2playa koji je 7. srpnja 2012. godine na križanju Ulice Savezne Republike Njemačke s Avenijom Dubrovnik pijan usmrtio Sinišu Smiljanića.

Kako je tada rekao za Jutarnji: “Kriv sam u potpunosti. Zastrašujuća je činjenica da sam u pijanom stanju usmrtio mladu osobu. Osjećaj krivnje me razara iz dana u dan. Ne tražim ni opravdanje, ni sažaljenje, kriv sam”, izustio je Maćešić tada u teškom psihičkom stanju.

Pijan “proletio” kroz crveno

Kako je i sam naveo, nije bio uopće svjestan da je prošao kroz crveno.

“To se nesumnjivo dogodilo i nije mi ni na kraj pameti umanjivati krivnju. Kriv sam što sam to napravio i teško mi je živjeti s tim. Ne mogu ni zamisliti kako je tek obitelji mladića”, pravdao se Maćešić.

Maćešićev branitelj Ljubo Pavasović Visković istaknuo je da neće ni na koji način osporavati optužnicu, već će se koncentrirati na utvrđivanje okolnosti u kojima Maćešić živi nakon teške nesreće. Da bi se utvrdilo kako na njega djeluje to što je usmrtio mladića, Pavasović je predložio psihijatrijsko vještačenje, a tom se prijedlogu nitko nije protivio.

Osuđen je tek na dvije godine zatvora i onda pušten godinu dana ranije. Odnosno, u zatvor je otišao u lipnju 2014., a pušten je u srpnju 2015. godine. Zašto je tome bilo tako, Ministarstvo pravosuđa reklo je tada kako je to tajna.

Cijeli je taj proces prošaran nizom nepravilnosti, pa je tako Maćešić na slobodi bio godinu dana nakon što je pravomoćnom postala sudska presuda za prometnu nesreću u kojoj je skrivio smrt Siniše Smiljanića.

Apsurd nad apsurdima

Da bi stvar još bila gora, kaznu je izdržavao u Valturi kod Pule u zatvoru poluzatvorena tipa, gdje je imao slobodne vikende i godišnji odmor tijekom kojih je ponovo mogao sjesti za volan. No ni to nije cijela istina.

Skandalozan je podatak da je Maćešić čak 35 puta evidentiran u raznim prometnim prekršajima, ali tek nekoliko puta je zbog toga pravomoćno osuđivan. Jedan je takav prekršaj počinio 23. listopada 2010. godine, kada ga je zagrebačka policija u 3:10 sati ujutro zatekla pijana za volanom.

Izmjereno mu je 1.07 promila alkohola. Taj slučaj vukao se po ladicama hrvatskog pravosuđa tri i pol godine, sve do 5. veljače 2014. godine, kada je pravomoćno kažnjen globom od 2000 kuna. Vozačka dozvola nije mu oduzeta, iako bi takvom mjerom Prekršajni sud u Zagrebu mogao Maćešića onemogućiti u upravljanju automobilom kada iz zatvora izađe na slobodan vikend ili godišnji odmor.

Da je Majetić u listopadu 2010. pravovremeno procesuiran i da mu je bila oduzeta vozačka dozvola, do nesreće u kojoj je Siniša Smiljanić poginuo u srpnju 2012. godine možda ne bi ni došlo. Njegova se obitelj obratila Europskom sudu za ljudska prava, koji je sada presudio u njihovu korist, a protiv institucija RH.

Smiljanići su u svojoj tužbi tvrdili da hrvatske vlasti nisu na odgovarajući način provodile zakone koji se odnose na ponašanje u prometu, što je u konačnici rezultiralo smrću Siniše Smiljanića.

ESLJP je utvrdio da su hrvatske vlasti prekršile članak 2 Europske povelje o ljudskim pravima, koji se odnosi na pravo na život.

ESPJ presudio protiv hrvatskih institucija

“Iako su domaće vlasti poduzele određene mjere protiv D.M.-a (Dejan Maćešić, op.a.), nisu uspjele poduzeti sveobuhvatan i integriran pristup primjene djelotvornih odvraćajućih i preventivnih mjera kako bi okončale njegova kontinuirana ozbiljna kršenja propisa o cestovnom prometu. Takav bi pristup zahtijevao poduzimanje mjera s primarnom funkcijom smanjenja čimbenika rizika za sigurnost cestovnog prometa, na primjer, poništavanje njegove vozačke dozvole ili oduzimanje na dulje razdoblje, nametanje prometne edukacije, liječenje od zlouporabe droga i, gdje je to primjenjivo, primjenom strožih i odvraćajućih sankcija za njegovo ponašanje. Poduzimanje takvih mjera bilo bi u skladu s mehanizmima uspostavljenim u relevantnom domaćem regulatornom okviru i standardima koje je odobrila vlada, kao i onima utvrđenim u relevantnim međunarodnim materijalima”, navodi se u odluci ESLJP-a.

Komentari