Gdje se u Zagrebu počini najviše kaznenih djela? Velika razlika između PP Dubrava i Sesvete, ali i Trešnjevke i Trnja

Foto: Matija Habljak/PIXSELL/ Ilustracija

Krađe, razbojstva, pljačke, provale i druga kaznena djela, čine se neizbježnima u Zagrebu kao velikom gradu.

Nažalost, skoro pa ne može proći ni dan, a da Policijska uprava zagrebačka (PUZ) ne dobije više takvih slučajeva.

Kako je Zagreb.info pisao u rubrici crne kronike, ovog je tjedna najviše takvih priča za mjesto radnje imalo istok grada. Tako smo nerijetko ovog tjedna pisali o Dubravi, no također se tu našao i Maksimir. Uz to, u razmaku od 12 dana opljačkana je i ista poslovnica pošte na Branimirovoj. Ipak, ni drugi dijelovi grada nisu prošli bez problema, a sasvim prirodno, nameće se pitanje jesu li neki kvartovi “opasniji” od drugih.

Različite postaje, različiti dijelovi grada

Dok se još uvijek iščekuje statistika stope kriminaliteta u Policijske uprave zagrebačke za 2021., odlučili smo pogledati koji su zagrebački kvartovi imali najviše prijavljenih kaznenih djela 2020. godine. Odnosno, koje policijske postaje su imale najviše posla, prema statističkim pokazateljima PUZ-a.

Općenito, u prvoj godini pandemije koronavirusa, PUZ je sveukupno zabilježio 14 301 kazneno djelo. U usporedbi s ostatkom države, to je tada bilo 26.9% ukupne količine kriminaliteta u Hrvatskoj, što je, kako će nam iz PUZ-a kasnije kazati, pokazatelj kako Zagreb dobro stoji u usporedbi s ostatkom države, te se ne radi o visokoj ili zabrinjavajućoj brojci.

Uz to, riječ je o najmanjem broju kaznenih djela od 2000. godine. Za usporedbu, najveći rekordi bili su 2004. (23 388) i 2003 godine (26 360).

Dok je kriminalitet te godine bio u padu za 11% u usporedbi s prethodnom godinom, stopa razriješenosti zločina je ipak bila malo veća u 2019. i to za 2.7% veća. Ipak, visoki postotak razriješenosti od 57.8% bio je razlog za zadovoljstvo.

„Trenutna razriješenost od 57.8 posto, govori o tome da se policija ne samo aktivirala više, nego i stručno usavršila u kontekstu promjene zakonodavstva tj. sve je kvalitetniji rad s obzirom na promjene u strukturi kriminaliteta, načinu i sofisticiranosti izvršenja kaznenih djela“, istaknuo je PUZ u svojoj statistici za 2020. godinu.

No, vratimo se na policijske postaje. Iako u nadležnosti Policijske uprave zagrebačke pripada 19 policijskih postaja, fokusirali smo se samo na postaje od I. Policijske do Sesveta, koje kako PUZ navodi, pripadaju u uže gradsko područje. Tamo je inače, 2020. i bilo zabilježeno 82.2% svih kaznenih djela.

Najviše posla u IV. postaji

Pogledamo li podatke, vidjet ćemo kako je najveći broj kaznenih djela zabilježila IV. Policijska postaja Zagreb, koja pokriva područje Maksimira i Peščenice (njih čak 2295).

Screenshot: PUZ

Potom je slijedi PP VII. (Trešnjevka) sa 1979 slučajeva, a treće mjesto uzima PP VI. (Novi Zagreb) s 1608 slučajeva.

Tu je još na četvrtom mjestu, PP III. u Dubravi (1422 slučajeva), zatim PP II. koja pokriva Črnomerec-Susedgrad (1400) i PP I. U čijoj je nadležnosti centar Zagreba (823). Najmanje kriminalnih djela zabilježila je PP VIII. koje pokriva Trnje (664 slučajeva), a nakon nje najmanje problema bilo je u rukama PP Sesvete (666 slučajeva) i PP V. Za područje Medveščaka gdje je zabilježeno 687 slučajeva.

Uz to, policijske postaje su iznijele i stope riješenosti kriminala 2020. godine. Tako na Maksimiru-Peščenici, gdje je prijavljeno najviše kriminala, riješenost iznosi 51.7%, čime je po stopi riješenosti bila predzadnja u usporedbi s ostalim postajama u užem gradskom području.

Najmanji postotak riješenosti, 48.6%, imala je policijska postaja Črnomerec-Susedgrad, a najveći postotak riješenost imala je policijska postaja Medveščak, s okruglih 60%. „Glede statističkih pokazatelja, posebno napominjemo da prigodom istih, obavezno treba imati na umu veličinu (površinu) prostora koji određena policijska postaja ‘pokriva’ kao i brojnost stanovništva (pa čak i infrastrukturu pojedinog područja), a tek zatim staviti isto u odnos broja zabilježenih događaja. Primjerice, statistički je opravdana pretpostavka kako će površinski manja policijska postaja s manjim brojem stanovnika imati za rezultat i manji broj sigurnosnih pokazatelja“, upozorio je PUZ u statističkom izvješću za 2020. pri interpretaciji ovih brojki.

No, imajući to upozorenje na umu, je li moguće kako su, prema brojkama iz 2020. područja Maksimira i Pešćenice doista bile najproblematičnije mjesto za živjeti?

Oprez pri čitanju brojki

Za komentar smo pitali Policijsku upravu zagrebačku. Istaknuli su kako im je u interesu predstaviti podatke o radu uprave, koja je, kako ističu specifična u cijeloj državi po tome da pokriva dvije županije: Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.

Komentirajući statistiku zabilježenih zločina, upozoravaju kako je sigurnost ustvari subjektivna procjena svakog građanina, u kojoj brojka ne mora uvijek puno značiti.

„Ukoliko se dogodi provala u dom u nečijem susjedstvu, bez obzira na povoljne statističke pokazatelje odnosno npr. mali broj provala na tom području, osjećaj nesigurnosti je jači od realnog prikaza kroz brojeve koji potvrđuju da lokacija nije rizična po pitanju provala“, pojasnili su iz PUZ-a.

Dodatno, iz PUZ-a su se osvrnuli i na postotak razriješenosti prijavljenih zločina.

„Određene policijske postaje bilježe statistički bolje rezultate u drugim područjima (granama) pa tako baš II. Ili IV. policijska postaja Zagreb bilježila je gotovo najbolje rezultate u području gospodarskog kriminaliteta ili kriminaliteta kibernetičke sigurnosti i kriminaliteta zlouporabe droge pa i organiziranog kriminaliteta (otkrivanje i razrješenje kaznenih djela, ulazak u ‘tamnu brojku kriminaliteta’ i slično), ali, time se ulazi u stručne i profesionalne detalje. Između ostalog, u statističkom smislu smanjenje broja kaznenih djela u statističkom smislu, najčešće prati i smanjenje broja razriješenosti kaznenih djela što je vidljivo iz tabela. Naravno, idealna je situacija smanjenje broja kaznenih djela i povećanje razriješenosti“, objasnili su iz PUZ-a kako stručna analitika interpretira brojeve, koji na prvi pogled mogu oslikati drugačiju slike od one kakve doista jest.

Isticanje ‘opasnijih kvartova’ neozbiljno

Unatoč pokrivanju dviju županija, u usporedbi s drugim policijskim upravama, iz PUZ-a sa zadovoljstvom ističu kako već niz godina Zagreb i zagrebačka županija drže sedmo mjesto po ugroženosti.

„Za razliku od mnogih polja gdje želimo biti ‘prvi’ ovdje nam je u interesu da svake godine padamo na sve niže mjesto jer je onda to dokaz da na 100.000 stanovnika imamo sve manje kaznenih djela“, kazali su iz PUZ-a dobre vijesti. Dok mnoge zanima odgovor na pitanje koji je kvart najsigurniji, a koji najopasniji, ističu kako tu nema brzog odgovora.

Razlog leži u već spomenutim napomenama u kojima se statistički podaci trebaju gledati, poput veličine područja jedne policijske postaje, broja stanovnika, poslovne, socijalne i ekonomske strukture na tom području.

„Drugim riječima, neprofesionalno bi bilo i neozbiljno isticati bilo koje područje u smislu sigurnijeg ili nesigurnijeg u odnosu na ostale već je riječ o području gdje je više ili manje poslovnih objekata (trgovačkih centara, tvornica, pogona), škola, prostora društvene, socijalne i poslovne komunikacije (kina, kazališta, sportski objekti), urbanog gradskog poljoprivrednog zemljišta (livade, šume, poljoprivredno dobro)“, ocijenili su u PUZ-u.

U Zagrebu sve manje kaznenih djela

Dodaju i kako policijske postaje poput onih u gradskom centru, te na teritoriju Črnomerca-Susedgrada, Maksimira – Peščenice, Novog Zagreba i Trešnjevke, pokrivaju područja čija je sigurnosna problematika veća od pojedinih drugih policijskih uprava u Hrvatskoj.

„Ono što nas, zagrebačku policiju, veseli, je kroz statističke podatke potvrđena činjenica da kontinuirano unazad 20 godina bilježimo pad broja kaznenih djela. Mi to kažemo da bilježimo ‘pozitivan trend smanjenja kretanja negativnih sigurnosnih pokazatelja’ što pripisujemo ne samo pravilno planiranim i provedenim operativno – preventivnim aktivnostima policije, nego i suradnji s tijelima lokalne uprave, građanima i naravno medijima“, zaključili su iz PUZ-a.

Hoće li nova statistika pokazati i kako se pozitivan trend nastavio u 2021. godini, bit će jasnije u veljači kad će biti dovršena analiza podataka.

No ono što su iz PUZ-a već sada dodali za Zagreb.info, iako uz napomenu kako još nisu potpuno obrađeni svi podaci, jest kako se trenutno čini da se dobar trend nastavio.

Komentari