(FOTO) VATRENA STIHIJA PROGUTALA SVE: Zagrebački vatrogasci borili su se do suza kako bi zaustavili buktinju

Foto: JVP Velika Gorica/Facebook

Dolaskom velikih vrućina veća je opasnost i od požara, a pogotovo niskog raslinja čemu svakako ne pomaže spaljivanje na otvorenom. Upravo zbog toga pune ruke posla u nedjelju su imali vatrogasci u Kosnici, ali i Jastrebarskom.

“Požar velikih razmjera, od čak sto tisuća kvadratnih metara, ugasili smo danas uz pomoć 13 vatrogasaca DVD-a Kosnica i DVD Mičevec. Požar je bio uvelike proširen uz pomoć jakog vjetra, što je svakako utjecalo i na okolnosti gašenja požara. Apeliramo na građane da se suzdrže od spaljivanja na otvorenom i drže se zakonskih restrikcija koje su na snazi”, poručili su iz DVD-a Velika Gorica.

Istog dana, nekoliko minuta nakon podneva na području Jastrebarskog u Redovju, 71- godišnji vlasnik zemljišta zapalio je suhu travu i nisko raslinje, a požar se ubrzo proširio na  pet tisuća kvadratnih metara. Požar su ugasili vatrogasci dok je 74-godišnjak koji je pomagao vlasniku parcele prevezen u Kliniku za traumatologiju zbog udisanja dima i kožnih reakcija.
O ovom je problemu izvijestila i zagrebačka policija koja je dala mnoštvo savjeta, a ono što su poručili prenosimo u cijelosti.

 

“Planiranjem i ponašanjem smanjujemo mogućnost dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, ovog puta nekontroliranim širenjem požara.

Podsjećamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima. Takvi se požari, ukoliko nisu strogo kontrolirani, zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte, a ujedno i ugroziti ljudske živote. Dolaskom toplijih i sunčanijih dana počinje sezona radova na poljoprivrednim površinama, okućnicama i vrtovima, a samim time započinje i spaljivanje korova, suhe trave i niskog raslinja čime se povećava opasnost od nekontroliranog širenja požara na otvorenom.

Spaljivanje korova je dozvoljeno do 1. svibnja, ali pozivamo građane na dodatan oprez i stalni nadzor vatre do kraja spaljivanja suhe trave i raslinja s ciljem zaštite osoba i imovine.

Kako to činiti na siguran način:

Spaljivanje korova i biljnog otpada obaviti na za to predviđenim mjestima, u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine ili županije.

Odabrati mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad na način da bude dovoljno udaljeno od stambenih i drugih objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova kako bi se spriječilo da ih plamen ili iskre ne zahvate.

Tlo na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i otpaci, očistiti od suhe trave i svega onoga što je lakozapaljivo, a  samo mjesto spaljivanja izolirati odnosno očistiti u širini najmanje 5 metara.

Biti nazočan spaljivanju granja i otpadaka, odnosno u svakom trenutku imati kontrolu nad vatrom, a uz sebe odnosno u blizini imati u pripremi sve što je potrebno za početno gašenje eventualnog požara.

Osoba koja je vatru naložila, dužna ju je i pravilno ugasiti.

Mjesto paljenja smijete napustiti tek kad je vatra potpuno ugašena, što je ispravno provjeriti prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom.

Zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću.

Za nepoštivanje odredbi Zakona, propisane su sankcije:

Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od dvije do 15.000 tisuća kuna.

Istim je zakonom propisana i novčana kazna u iznosu od 1000 do 15.000 kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru.

Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.

Savjesnim ponašanjem i brigom za okolinu, smanjuje se mogućnost izbijanja većih požara koji mogu imati tragične posljedice.

Osim materijalne štete prouzročene požarom, gašenje iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava zbog čega je potrebno voditi brigu o odgovornom ponašanju. Koristimo priliku, građane uputiti da posebnu pozornost obrate na moguće požare u svojoj okolini, ali ujedno i na osobe koje bi se s tim mogle dovesti u vezu, kako bi saznanja o tome odmah dojavili policiji na 192.”

Foto: JVP Velika Gorica
Foto: JVP Velika Gorica
Foto: JVP Velika Gorica


Komentari