Globalno popularni Black Friday ili hrvatski, Crni petak, poznat je po iznimno niskim cijenama i vrtoglavim popustima, ali i kaotičnim scenama gdje se kupci međusobno i fizički obračunavaju oko posljednjih komada vrlo jeftine robe.
Crni petak u Americi počinje nakon Dana zahvalnosti (prvi nakon tog važnog blagdana koji je uvijek u četvrtak, uvijek u četvrtom tjednu studenog), a ujedno je i početak božićne sezone kupovanja.
Kako piše Dictionary.com, prvi Crni petak dogodio se 1869. ali ne u smislu povoljnih cijena koje uzbude kupce, već zbog negativnog aspekta te riječi, u smislu pada ekonomije.
Tako je prvi Crni petak obilježen katastrofalnim planom željezničkog magnata Jaya Goulda i Jamesa Fiska da preuzmu tržište zlata, a sve je završilo financijskom panikom i tržišnim kolapsom (isto kao sa burzom na Crni četvrtak 1929.).
No, što se tiče, ovog sadašnjeg naziva, povezanih s Danom zahvalnosti, Dictionary.com ističe kako je on došao malo kasnije, u pedesetim godinama prošlog stoljeća.
Tada su menadžeri tvornica nazivali “Crnim petkom” dan nakon Dana zahvalnosti jer su njihovi radnici lažno govorili da su bolesni kako bi si produžili vikend nakon praznika.
Dan koji mi poznajemo kao Crni petak, ustanovio se negdje u šezdesetima zahvaljujući prometnim policajcima u Philadelphiji. Naime, tako su oni opisivali dan nakon Dana zahvalnosti kada su radili 12-satne smjene. K svemu tome, promet je bio užasan jer su građani jurili u blagdanski šoping, a naziv tih policajaca, ubrzo je došao do ušiju svih i dobio svoj naziv u popularnoj kulturi i jednom od najvažnijih dana svakog šopingholičara.
Slava stradalima
Crni petak danas više dakle nema taj prizvuk ekonomske depresije, već radosti oko svima priuštljivih cijena. No, ipak, taj crni petak nažalost ima i onaj najnegativniji prizvuk, kao i sama rubrika crne kronike u kojoj je ovaj članak objavljen.
To najbolje pokazuje stranica Black Friday death count (Brojač mrtvih crnog petka) koja popisuje sve tragedije koje je Amerika doživjela zbog šopingholičarske stihije.
Kao što je vidljivo na stranici, u razdoblju od 2006. do 2020., ukupno je smrtno stradalo 14 osoba, a njih 117 je ozlijeđeno.
Te 2006. godine ozlijeđeno je jedanaest osoba, a nakon što 2007. barem prema ovoj stranici nije bilo incidenta, 2008 dolazi do prvog smrtnog ishoda: radnik ubijen u Wal-Martu na Long Islandu usred stampeda kupaca.
Stampeda su već poznata kao uzrok tragedija na Crni petak, ali posebno je uznemirujuća i ravnodušnost drugih kupaca koji prezauzeti kupnjom, ne pomažu svojim bližnjima. Jedan od najviše uznemirujućih slučajeva, ticao se 61-godišnjeg ljekarnika Waltera Vancea iz 2011. godine. Naime, starcu, koji je otprije imao srčanih problema, pozlilo je usred kupnje i srušio se na pod, a svjedoci su kazali tamošnjim novinarima kako su drugi kupci ignorirali ili još gore, prolazili iznad ležećeg bolesnika. Hitna je na kraju pozvana, ali prekasno.
Te iste godine, jedna je žena bila ozlijeđena i u pokušaju pljačke, a došlo je i do masovne tučnjave, kao i napada suzavcem u kojima je dvoje ozlijeđeno. Nije nedostajalo ni pucnjava, bilo masovnih, bilo zbog svađa oko parkinga, ili kao 2018. zbog krivog pogleda na privlačnu ženu!
Napadi i nasilje među kupcima, izmore osobu i uzrokuju tragedije čak i izvan dućana. Takav je primjer žene koja je izmorena od kupnje, zaspala za volanom i poginula 2013.
Da sve to može biti previše za same zaposlenike, pokazuje i slučaj iz 2010. kada je 54-godišnja zaposlenica jedne američke trgovine počinila samoubojstvo dan prije Crnog petka, očito prenervozna zbog onoga što ju je čekalo drugi dan.
U krvavoj povijesti jeftinih sniženja, gdje ljudi inače gube razum, sasvim je očekivano da ni pandemijska 2020. nije mogla proći bez incidenata. Tako je u sjevernoj Karolini došlo do još jedne pucnjave gdje je dvoje ubijeno.
Oprez pri kupnji
U Hrvatskoj pa ni Zagrebu srećom takvih incidenata do sada nije bilo i sve prolazi puno mirnije. No ipak, kako je RTL izvijestio 2019. i u Zagrebu je bila poprilična pomama gdje stvari nestaju s polica u svega šest minuta.
