REZULTATI POKAZALI: U Hrvata manje računala ali više mobilnog interneta

Pixabay

Osobno računalo ima 74 posto hrvatskih kućanstava, što je za dva postotna boda manje nego u 2018., dok ih 81 posto ima pristup internetu i to svi širokopojasni brzi pristup, tzv. broadband, pokazuju prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Riječ je o rezultatima istraživanja primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT ili ICT) u kućanstvima i kod pojedinaca u ovoj godini, do kojih je DZS došao telefonskim intervjuima s nešto više od 2.700 osoba u dobi od 16 do 74 godine, odnosno toliko ih se odazvalo istraživanju od ukupno predviđenog uzorka od gotovo pet tisuća osoba.

Kod kućanstava koja ove godine nisu imala pristup internetu 66 posto navodi da za to nema potrebu, dok ih 46 posto kaže da nema dovoljno znanja za to, a 36 odnosno 35 posto kao razloge spominje previsoku cijenu te usluge i potrebne opreme. Tri posto ih je pak reklo da uslugu pristupa nije dostupna na njihovoj lokaciji.

S druge strane, od 81 posto kućanstava koja ove godine imaju pristup internetu, sva imaju širokopojasni pristup, što je više za jedan postotni bod manje nego u 2018., no s obzirom na načine tog pristupa, 70 posto kućanstva ili za 4 postotna boda više ih je nego lani to činilo mobilnim putem. Fiksni je pristup ‘pao’ za jedan postotni poen, na 87 posto.

Osobe od 16 do 54 godine, učenici, studenti i zaposleni najviše koriste računalo i internet.


Kada je riječ o pojedinačnom korištenju računala i interneta, prvi rezultati DZS-a pokazuju da je najviše korisnika u dobi između 16 i 54 godine, a to su učenici, studenti i zaposleni, s time da se nastavlja trend iz prošlih godina po kojemu u svim dobnim skupinama raste broj korisnika, ali se i korištenje smanjuje s godinama.

Tako primjerice 35 posto ispitanih u najstarijoj skupini od 65 do 74 godine koristi internet, za razliku od onih u najmlađoj skupini, od 16 do 24 godine, koji gotovo svi koriste internet (99 posto). U dobnoj skupini od 25 do 34 godine korisnika interneta je 98 posto, od 35 do 44 godine 92 posto, a između 45 i 54 godine 86 posto, gdje je, kako napominju iz DZS-a, zabilježen i najveći porast među dobnim skupinama, od 8 posto u odnosu na 2018.

Kao i ranijih godina u tim istraživanjima, pojedinci najviše, 93 posto, internet koriste za informiranje o proizvodima i uslugama, za čitanje novina i magazina njih 91 posto, te 87 posto za slanje poruka putem raznih aplikacija i društvenih mreža. Veliki postotak njih, 79 posto, putem interneta se i informira o zdravlju, 74 posto ih šalje e-mailove, a 73 posto ‘ide’ na društvene mreže, dok ih najmanje, 13 do 14 posto, sudjeluje u online glasovanjima i daju mišljenja o društvenim ili političkim pitanjima. Mali je postotak i onih koji posao traže putem interneta, 18 posto, a ni službene zahtjeve/obrasce javnim službama ne predaje ih puno više, tek 24 posto.

Nastavlja se i trend porasta online kupovine, koja je, po objašnjenju DZS-a porasla 10 posto u odnosu na 2018., odnosno, kako kažu, 45 posto korisnika interneta tako je kupovalo, a kao i prijašnjih godina najviše su kupovali odjeću i sportsku opremu, potom kućne potrepštine, elektroničku opremu i kamere, dok su najmanje kupovali filmove, glazbu, hranu, lijekove i softver.

Najviše kupaca, 74 posto, je pritom na internetu kupovala do pet puta, a u najviše ili oko 45 posto svih transakcija tim su putem potrošili do 750 kuna, dok su oni koji ne kupuju putem interneta glavnim razlogom naveli da više vole kupovati osobno u trgovinama i brigu za sigurnost.

Kako je DZS prvi puta u 2018. pratio i ekonomiju dijeljenja odnosno korištenje usluga smještaja i prijevoza između fizičkih osoba putem ugovaranja i kupnje na internetskim platformama bez posrednika, usporedni podaci pokazuju da je ove godine 24 posto korisnika interneta preko tih platformi rezerviralo smještaj, za razliku od njih 16 posto koji su to činili u 2018.

Smještaj putem platformi AirBnB i Homeaway je ove godine ugovorilo njih 22 posto, a lani 11 posto, dok je putem društvenih mreža i stranica samih iznajmljivača to činilo 8 posto korisnika ili 1 postotni poen više nego lani. Slično je i sa rezerviranjem usluga privatnog prijevoza putem aplikacija i platformi – poraslo je sa lanjskih 16 na ovogodišnjih 22 posto korisnika.

Komentari

loading...