Znate li da Zagreb ima spomenik Holokaustu? Na Glavnom kolodvoru skoro dvije godine čeka otvorenje, a evo i zašto…

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u siječnju je najavio kako bi
se spomenik žrtvama Holokausta na Glavnom kolodvoru, koji je tamo postavljen
prošle godine, ali još nije otkriven, trebao otvoriti u narednim mjesecima.

“Vode se razgovori oko usklađivanja teksta na ploči koja je na samom spomeniku, ali
očekujem da bi u narednih nekoliko mjeseci spomenik bio otvoren”, rekao je u
siječnju gradonačelnik Tomašević novinarima na konferenciji za medije.

Tako je potvrdio da će se riješiti problem spomenika, rad autora Dalibora Stošića, i
najavio da je realno da to bude 20. travnja ove godine.

Problematičan tekst

Neslaganje na temu tog spomenika još je ranije iznio predsjednik Židovske općine
Zagreb Ognjen Kraus za kojega bi spomenik bio prihvatljiv kada bi ga se
preimenovalo iz ‘Spomenika holokaustu’ u ‘Spomenik žrtvama ustaškog terora
ili žrtvama NDH’. “Židovska zajednica ne može prihvatiti spomenik za šest milijuna
Židova ubijenih u svijetu kao da se to događalo negdje drugdje. U NDH, po rasnim
zakonima te takozvane države, uz Židove sistemski se ubijalo Srbe, Rome, kao i sve
neprijatelje tadašnjeg režima”,  poručio je tada Ognjen Kraus.

Plagirani rad?

Otkako je odabran kao idejno rješenje, spomenik autora Dalibora Stošića, nije se
uspio ’otresti kontoverzi’. Naime, osim što je sporan i njegov naziv, kako smo gore
napisali, auto je optužen za plagijat.

Naime, neki likovni umjetnici i povjesničari umjetnosti sumnjaju da je rad Dalibora
Stošića, koji je izabran na natječaju za Spomenik žrtvama Holokausta, plagijat
instalacije talijanskog umjetnika Fabija Maurija “Il Muro Occidentale o del
Pianto” (Zapadni zid ili zid plača) nastale 1993. godine, kada je prvi puta izložena
na 45. Biennaleu u Veneciji.

Akademski kipar Dalibor Stošić odbacuje sumnju u plagiranje i tvrdi da njegova ideja
nije krenula ni od jednog spomenika niti od ičijeg umjetničkog djela ili muzeja, već je
citat iz Spielbergova filma “Schindlerova lista” transponiran u drugi medij.

Taj redoviti profesor umjetnosti kaže da “svatko dobro upućen u povijest umjetnosti
zna da motiv nije argument originalnosti, već izvedba, jer su se isti motivi uvijek
iznova reinterpretirali i često bili opće mjesto u riznici umjetničkih tema i motiva”.

“Anonimna prijava je toliko imbecilna kao da netko 1930. optuži kipara Frangeša
Mihanovića da je konjanička skulptura kralja Tomislava plagijat Fernkornove
konjaničke skulpture Bana Jelačića iz 1866.”, poručio je.

Spomenik je postavljen ispred tzv Crne katice, crne lokomotive koja stoji pored
zgrade Glavnog kolodvora, a ispred zgrade Pošta. I nije slučajno da je spomenik
tamo. Naime, za tu lokomotivu se pretpostavlja da je prevozila Židove iz Zagreba u
koncentracijske logore.

No, ispred Crne katice danas je samo pokriveni i zamotani spomenik koji čeka
najavljeno otvorenje 20. Travnja.

Otvorenje u travnju?

Kako bismo provjerili hoće li se, kao što je najavljeno, u travnju i konačno otkriti
spomenik, pitali smo Grad. No, njihov odgovor nije konkretan.

“Postavljanje spomenika žrtvama Holokausta je u završnoj fazi”, navode iz Grada Zagreba u odgovoru.

Što se pak tiče konkretnog datuma, kažu da se “otkrivanje planira u skoroj budućnosti, o čemu će javnost biti pravodobno obaviještena”.

Komentari