ŽIVOT NA KREDIT: Evo TKO i ZAŠTO najviše koristi kreditne kartice (možda se nećete iznenaditi)

flickr.com

Peglanje kartica kod nas je najpopularniji oblik plaćanja. Hrvati svake godine potroše milijarde i milijarde kuna koje imaju u svim svojim karticama. Što nam to govori?

Govori nam da Hrvati zapravo nemaju dovoljno gotovine i da na svaki mogući način pokušavaju doći do onoga što žele nabaviti, što je zapravo zabrinjavajuće. Redovi na blagajnama trgovačkih lanaca pred svaki veći praznik ili blagdan već su postali normalna pojava. Kupuje se ono što trebamo i ono što ne trebamo. Netko kupuje da se pokaže pred drugima, netko jednostavno ima potrebu kupovati, netko jer ih to opušta, a većina kupuje samo kad je to zbilja potrebno.

Po podacima HNB-a, Hrvati su trenutno u minusu od sedam milijardi kuna, a prošle godine su ukupno na karticama potrošili 42 milijarde kuna. Za građane kojima je prosječna plaća oko šest tisuća kuna, ovo su zbilja alarmantni podaci. Kad god je moguće, oni posežu za najjednostavnijim oblikom, kartičnim plaćanjem. Misle da tako neće primijetiti da novac odlazi od njih. I tu se grdno varaju. Svaki dug dođe na naplatu.

Koliko smo “ovisni” o korištenju kartica, pitali smo profesora zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Dragu Jakovčevića:

“Peglanje kartica je zapravo način na koji ljudi zaboravljaju da žive na dug. U Hrvatskoj je trenutno na raspolaganju osam milijuna kartica i u njihovu korištenju prednjače žene. Dug nastaje na način da plaćanjem karticom ljudi fizički ne troše novac, ali taj novac zapravo odlazi. Ukupni javni i privatni dug u Hrvatskoj prekrivaju 90% bruto društvenog proizvoda.”

Složit ćete se da je broj od osam milijuna kartica ogroman i da bi trebalo po tom pitanju nešto učiniti. Ispada da svaka osoba u prosjeku posjeduje dvije kartice i da ih svakodnevno koristi. Novci negdje moraju završiti. Mora se obaviti transakcija. Možda je korištenjem kartica ona nevidljiva, ali se dogodi. Novac odlazi. Ljudi padaju u dugove. Jednom se to mora osjetiti.

Hrvatska Vlada počela je s projektom otpisa dugova najugroženijima. Ali, procedura nije tako jednostavna i mnogi odustaju i prije nego što službeno podnesu zahtjev za otpis. Do svibnja je otpisano duga u iznosu 23 milijuna kuna, koje je dugovalo šest tisuća građana, što je vrlo malen iznos…


Komentari