Hrvatska je do koronakrize bila među nekoliko europskih država u kojima su se cijene nekretnina godišnje povećavale desetak posto – najveći je rast bio u Zagrebu i uz more, a kontinentalni su dijelovi zemlje bili preplavljeni neprodanim jeftinim kućama i imanjima, objavio je Večernji list.
S koronom je rast cijena zaustavljen, a Zagreb je uzdrmao i potres koji je s tržišta izbacio desetke tisuća stanova i kuća u središtu grada i naseljima u blizini epicentra potresa. Stručnjaci koji prate tržište nekretnina kažu da je na pojedinim lokacijama došlo i do laganog pada cijena, ali jedno je sigurno – prodaja stanova znatno je pala!
Prema podacima lokalnih vlasti, naplata poreza na promet nekretninama smanjena je u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani 25 posto. Budući da su prva tri mjeseca gotovo bila izuzeta od karantene, glavnina pada dogodila se u drugom ovogodišnjem kvartalu.
Vlasnica agencije za nekretnine Jasminka Biliškov tvrdi čak da je prodaja nekretnina prepolovljena.
“Manje je turista pa je manje i kupaca”, istaknula je.
Udio stranaca među kupcima pao je na svega pet posto. Kad je riječ o domaćim kupcima, glavni ton zbivanjima opet je dala država, od koje je u proljetnom natječaju više od 3600 građana zatražilo subvencije za kupnju stana ili gradnju kuće. Podaci za te nekretnine još nisu obrađeni, no u bankama kažu da je većina novih stambenih kredita išla upravo prema toj skupini kupaca, koji su svoje nekretnine pronašli uoči koronakrize.
Na jesen bi trebao biti raspisan novi natječaj, a Plenkovićeva Vlada u svom je programu navela da će u sljedeće četiri godine subvencionirati 20 tisuća novih kredita. To bi bilo oko pet tisuća novih subvencija godišnje.
Zagrebački agent Peđa Kovačević kaže da potencijalni kupci i tražitelji subvencija sada obilaze stanove, skupljaju papire i čekaju detaljnije informacije.
“Interes za nekretnine jako je velik bez obzira na situaciju, posebno za stanovima u novijim kvartovima”, tvrdi Kovačević.
Trenutačno se uglavnom kupuje za gotovinu. Biliškov hvali državni program subvencija, pogotovo stoga što su banke postrožile uvjete kreditiranja i traže veće udjele, a zbog otkaza i nesigurne ekonomske situacije predomišljaju se i kupci.
Ekonomski institut objavio je u lipnju podatke o nekretninama prodanim 2019. i prema njima Dubrovnik je bio jedini grad u kojemu je medijalna cijena prodanog stana/apartmana bila viša od 15 tisuća kuna po četvornom metru.
Medijalna cijena znači da je polovica svih prodanih stanova u nekom mjestu išla ispod te svote, a druga polovica preko.
Medijalna cijena u rasponu od 10.001 do 15.000 kuna zabilježena je u 38 jedinica lokalne samouprave te se tu, s iznimkom Zagreba, isključivo radilo o priobalnim i otočnim sredinama. Od 95 jedinica lokalne samouprave u kojima su postignute medijalne cijene stana između 5001 i 10.000 kuna po m2, njih 66 nalazi se u priobalju i na otocima, dok preostalih 29 jedinica najvećim dijelom čine veći gradovi u kontinentalnom dijelu zemlje, navode analitičari Ekonomskog instituta.
Inače, pet posto najskupljih stanova u Zagrebu prodano je prema medijalnoj cijeni od približno 17 tisuća kuna po kvadratu, u Dubrovačkoj županiji najskuplji kvadrati išli su za oko 27 tisuća kuna, Splitsko-dalmatinskoj županiji za više od 21 tisuću, a u Primorsko-goranskoj za više od 18 tisuća kuna.
“Tražene cijene u pravilu su znatno veće od prodajnih”, kaže Kovačević. Kada je riječ o najmu stanova, posebno u Zagrebu, država je i tu na neki način utjecala na visinu najamnine odlukom da stanarima kojima su u potresu srušeni stanovi plaća najam 70 kuna po kvadratu.
Cijena najma podstanarskog stana u Zagrebu kreće se oko devet eura po kvadratu.
PRESTRAŠNE CIJENE STANOVA U ZAGREBU: Evo što se iznajmljuje za 3800 kuna!
