Znate li što je ‘Škrinja privilegija’: Imala je zaštitnu bravu koja se otključavala s tri različita ključa

Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX

Škrinja privilegija čuva se danas u prostorijama Hrvatskog državnog arhiva

Simboličkim začetkom Hrvatskog državnog arhiva može se smatrati 23. prosinac 1643. godine. Tada je, temeljem saborske odluke, tadašnji vrhovni zemaljski poreznik i blagajnik Ivan Zakmardi dao izraditi tzv. Škrinju privilegija (lat. Cista privilegiorum) u koju su pohranjeni isprave, zakoni i privilegije Hrvatskoga Kraljevstva dostupni u to doba.

Naime, u srednjem vijeku isprave i spise čuvali su banovi, banovci, protonatori i Zagrebački kaptol, a od početka 17. stoljeća Sabor počinje sustavnije raditi na popisivanju i zaštiti najvrednijega gradiva Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Kako je Škrinja imala samo simboličko značenje, jer se u mogao smjestiti tek neznatan dio isprava, Hrvatski sabor za prvog zemaljskog arhivara imenuje Ladislava pl. Kiralyia i određuje da se Škrinja privilegija iz prostora iznad sakristije stolne crkve na Kaptolu prenese u zemaljsku kuću na Markovu trgu.

Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe Kraljevski zemaljski arhiv postaje pomoćni ured Zemaljske vlade, koja 1870. donosi Zakon o Zemaljskom arhivu u Zagrebu s odredbama o korištenju gradiva, čime se Arhiv otvara javnosti. Godine 1913. dovršena je zgrada namjenski građena za Sveučilišnu knjižnicu i Zemaljski arhiv, u kojoj se Arhiv i danas nalazi na današnjem Marulićevom trgu.


Komentari

loading...