Svaki pacijent ima niz svojih prava koja bi liječnici trebali poštovati pri svakom posjetu, ali i dugoročnom liječenju svojih pacijenata. Problem se javlja često kada pacijenti nisu upućeni u svoja prava pa se osjećaju nezaštićeno u odnosu pacijent-liječnik.
Kako bi se podigla svjesnost o pravima pacijenata, od 2007. godine se godine 18. travnja obilježava Europski dan prava pacijenata.
Ta su prava utemeljena Rimskom poveljom iz 2002. godine, a njezino poglavlje s 14 prava pacijenata postalo je sastavni dio Europskog ustava.
Nastavni zavod za javno zdravstvo ”Dr. Andrija Štampar” ističe da prema Povelji, svatko ima pravo na pristup svim informacijama koje se odnose na njegovo zdravstveno stanje, zdravstvene usluge, način njihova korištenja, ali i druge mogućnosti koje pružaju znanstvena istraživanja i inovativne tehnologije.
Svaki pacijent ima pravo sudjelovati u donošenju odluka o vlastitom zdravlju i slobodno birati između različitih postupaka i zahvata, ali i tko će im te usluge pružiti. Iz Zavoda posebno naglašavaju važnosti prava o povjerljivosti podataka. To se odnosi na sve podatke o našem zdravstvenom stanju i mogućim dijagnostičkim i terapijskim postupcima, ali i zaštitu privatnosti tijekom pregleda.
Zakon o zaštiti prava pacijenata u Hrvatskoj je na snazi od 2004. godine kada ga je donio Hrvatski sabor. Taj zakon jamči pravo na kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu primjerenu zdravstvenom stanju pacijenta, u skladu sa stručnim standardima i etičkim načelima, imajući na umu najbolji interes pacijenta, ali i poštovanje osobnih stavova.
Koja su osnovna prava pacijenata pročitajte u nastavku teksta.
Pravo na suodlučivanje
Svaki pacijent ima pravo na sudjelovanje u donošenju odluka o vlastitom liječenju. Ovo se pravo odnosi na obaviještenost i prihvaćanje ili odbijanje dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka. Pravo na suodlučivanje može se u iznimnim slučajevima ograničiti samo onda kada to zahtijeva zdravstveno stanje pacijenta.
Pravo na obaviještenost
Svaki pacijent ima pravo dobiti potpune i cjelovite informacije o svom zdravstvenom stanju, uključujući medicinsku procjenu rezultata i ishoda dijagnostičkih ili terapijskih postupaka.
To uključuje i pravo na informacije o preporučenim pregledima ili zahvatima i predviđenim terminima za njihovu provedbu. Pacijenta se treba na razumljiv način uputiti u moguće prednosti i opasnosti pregleda ili zahvata.
Pravo na prihvaćanje ili odbijanje dijagnostičkog i terapijskog postupka
Jedno od osnovnih prava pacijenata jest i ono prema kojemu može prihvatiti ili odbiti pojedini dijagnostički ili terapijski postupak. To se pravo osporava samo u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje pacijenta ili izazvalo trajna oštećenja njegova zdravlja.
Važno je naglasiti da se ovo pravo može izraziti i ispuniti može samo potpisivanjem suglasnosti. U slučaju da takvo pravo želi ostvariti slijepa osoba, gluha koja ne zna čitati, nijema osoba koja ne zna pisati ili gluhoslijepa osoba, ona to može učiniti izjavom pred javnim bilježnikom ili dva svjedoka na način da se imenuje poslovno-sposobnu osobu koja će u njezino ime odlučiti o takvom postupku.
Drugo stručno mišljenje
Svaki pacijent može u bilo kojem trenutku pismenim ili usmenim putem zatražiti drugo stručno mišljenje o svome zdravstvenom stanju.
Pravo na povjerljivost
Svaki pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na njegovo zdravstveno stanje. Ovo pravo uključuje i pravo na usmenu ili pisanu izjavu o osobama koje mogu biti obaviještene o njegovu prijemu u bolnicu i zdravstvenom stanju. Također, pacijent može pismeno imenovati i osobe kojima zabranjuje davanje tih podataka.
Pravo na održavanje osobnih kontakata
Za vrijeme boravka u bolnici, pacijent ima pravo primati posjetitelje, no u skladu s kućnim redom zdravstvene ustanove. Ima pravo i zabraniti posjete osobama koje sam odredi.
Pravo na samovoljno napuštanje ustanove
Pacijent ima pravo samovoljno napustiti bolnicu, osim u slučajevima kada bi to štetilo njegovu zdravlju ili zdravlju i sigurnosti drugih osoba. U tom slučaju treba dati usmenu ili pisanu izjavu o namjeri napuštanja bolnice pred dva nazočna svjedoka koji tu izjavu moraju i potpisati.
Pravo na privatnost
Pacijent pri korištenju zdravstvenih usluga ima pravo na uvjete koji mu osiguravaju privatnost.
Zaštita pacijenata nad kojima se provode znanstvena istraživanja
Za uključivanje pacijenata u znanstvena istraživanja ili medicinsku nastavu potreban je izričit pisani pristanak pacijenta.
Znanstvena istraživanja nad pacijentima moguće je provesti samo ako rizici kojima se izlaže pacijent nisu nerazmjerni mogućim koristima od istraživanja i uz prethodno odobrenje etičkog povjerenstva, ističe se na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ”Dr. Andrija Štampar”.
Zaštita pacijenta koji nije sposoban dati pristanak
Za pacijente koji nisu pri svijesti, imaju teže duševne smetnje, poslovno nesposobne ili maloljetne pacijente, suglasnost za liječenje potpisuje zakonski zastupnik ili skrbnik.
U slučaju da se zbog hitne situacije ne može pribaviti suglasnost, pacijent će biti podvrgnut dijagnostičkom ili terapijskom postupku samo ako bi zbog nepoduzimanja postupka bio neposredno ugrožen njegov život ili bi pacijentu prijetila ozbiljna i izravna opasnost od težeg oštećenja zdravlja.
Pravo na pristup medicinskoj dokumentaciji
Svaki pacijent ima pravo na pristup cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji koja se odnosi na dijagnostiku i liječenje bolesti od koje boluje. Osim toga, ima pravo o svome trošku zahtijevati presliku medicinske dokumentacije. U slučaju smrti pacijenta, ako to pacijent nije za života izričito zabranio, pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju imat će bračni ili izvanbračni partner pacijenta, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra te zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta.
Odbijanje primitka obavijesti
Svaka osoba na temelju potpisane izjave ima pravo odbiti primitak obavijesti o prirodi svog zdravstvenog stanja i očekivanom ishodu predloženih i poduzetih medicinskih postupaka.
Pravo na naknadu štete
Pacijent ima pravo na naknadu štete, sukladno zakonskim propisima primjenjivima u pojedinim slučajevima.
Što ako je neko pravo prekršeno?
Ako smatrate da je povrijeđeno neko od prava pacijenata, o tome se možete usmenim ili pisanim putem obratiti voditelju ili upravi zdravstvene ustanove. Ako u roku od osam dana od podnošenja pritužbe ne stigne odgovor ili ne zadovoljava poduzete mjere, pacijent se može pritužbom obratiti nadležnom povjerenstvu.
Osim toga, postoji i besplatni bijeli telefon 0800 7999 putem kojeg se mogu uputiti pitanja Ministarstvu zdravstva, vezana uz ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu, iznijeti pritužbe, prijedlozi ili pohvale, provjeriti e-Liste čekanja.
Pritužbe mogu biti upućene i Povjerenstvu za promicanje i zaštitu prava pacijenata Ministarstva zdravstva, Uredu pučke pravobraniteljice, Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, Strukovnim udruženjima zdravstvenih radnika (Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska Komora primalja), Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje – HZZO ili Agenciji za zaštitu osobnih podataka.
Nije sve u pravima, ima i obveza!
A iako imaju prava, pacijenti prema liječnicima imaju i obveze. Tako je u njihovoj odgovornosti otkazati liječnički pregled ili pretragu na koju su spriječeni doći i
dati liječniku potpune podatke o svom zdravstvenom stanju, uključujući prethodna liječenja i lijekove.
Dužnost pacijenta je reći liječniku i sve o alergijskim reakcijama koje mu izaziva neki lijek, hrana ili drugi alergeni, ali i spomenuti naviku pušenja ili konzumaciju nekih drugih tvari koje mogu izazvati ovisnost.
Pacijenti moraju surađivati sa svim zdravstvenim osobljem prilikom pretraga i liječenja,
pitati ako nisu razumjeli planiranu obradu i liječenje te slijediti propisanu terapiju ili obavijestiti ako istu odbijaju.
