Uz temperature kao stvorene za provoditi vrijeme na otvorenom, ljeto donosi i promjenjivo vrijeme koje uključuje i pljuskove s grmljavinom.
(Foto) Grmljavina i nevrijeme spustili se nad Hrvatsku: U Pazinu grom udario u drvo i zapalio ga
Nekad gromovi munje traju dulje, nekad kraće, a mnogima nije ugodno naći se na ulici jednom kada počne bljeskati i grmiti. Osim što nagli bljeskovi i glasni zvukovi mogu biti neugodni, čak i zastrašujući, uvijek postoji i rizik, iako prilično mali, da vas pogodi grom.
Kako navodi Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), munje su “razgranate električne iskre čiji promjer iznosi do 50 centimetara, a duljine su od dva do tri kilometra, najviše 20”, dok je grmljavina “zvučna pojava koja prati munju”.
“Munje nastaju u oblaku kumulonimbusu koji djeluje poput velikog električnog kondenzatora: gornji dio oblaka je pozitivno nabijen, a donji uglavnom negativno. Uzroci takve raspodjele naboja u oblaku nalaze se u složenim procesima unutar samog oblaka. Nakon nastupa kritične razlike naboja između oblaka i tla, dolazi do električnog pražnjenja (izbijanja) koje nazivamo munja”, pojasnili su iz DHMZ-a kako nastaje ovaj prirodni fenomen koji ostavlja bez daha.
Dodaju i kako se munje mogu javiti unutar oblaka, između dva oblaka, između oblaka i atmosfere ili, onoga što mnoge najviše zanima, oblaka i zemljine površine, što se naziva gromom.
Pravilo 30+30
Udar groma, upozorava Hitna pomoć Grada Zagreba, može biti smrtonosan u 10 do 30 posto slučajeva, a više od pola, pa čak do 70 posto onih koje prežive imaju značajne poremećaje, primarno vezanih uz živčani sustav.
Osim što je dobar savjet ne izlaziti van kada grmi, ponajviše ne u prirodu za vrijeme grmljavine, korisno je i pratiti vremensku prognozu.
“Korisno je pravilo 30 + 30 – ako vidite munju i nakon 30 sekundi čujete grom, odmah potražiti sklonište, i najmanje 30 minuta od posljednje munje koju vidite i zvuka groma ne izlaziti iz skloništa”, predlažu iz Hitne službe Grada Zagreba.
Dodaju i kako tijekom grmljavinskog vremena nipošto nije preporučljivo plivati ili se voziti u čamcu na vodenim površinama, niti biti blizu metalnih stupova ili drveća, pogotovo onih visokih.
“Izbjegavati eksponirane točke, posebno osamljena stabla i rub šume. U šumi potražiti zakon kraj manjih stabala i grmlja. Tijekom oluje izbjegavati nošenje metalnih predmeta,
izbjegavati boravak u blizini strujnih vodova, stupova žičara i dalekovoda. Velike spilje i udoline dobra su zaštita, ali ne i plitke jame mokrih stijena. Na otvorenom prostoru izabrati najniža mjesta, škrape i doline, gdje nema vode, čučnuti i pognuti se prema naprijed stavljajući ruke oko koljena; u tom položaju smanjuje se tjelesna visina i što manjom površinom tijela dodiruje tlo”, savjeti su hitne medicinske službe ukoliko vas grmljavina zahvati na otvorenom u prirodi.
U slučaju da tijekom šetnje gradom čujete grmljavinu to već znači da ste u riziku od udara groma.
Gradska spasenja: što dalje od zelenih oaza
Slijedeći savjete za prirodu, može se zaključiti kako su zelene oaze kao što su Jarun, Maksimir, Bundek, Ribnjak, ili manji gradski parkovi najrizičnije lokacije, a s obzirom na to da tijekom oluje treba izbjegavati povišena područja, neki bi mogli pomisliti i da je Gornji grad rizičniji od nižih dijelova metropole.
Također, mnogima bi neugodnost mogla izazvati i područja opskrbljena tramvajskim žicama budući da tijekom grmljavinske oluje treba izbjegavati strujne vodove.
Međutim, kako sve nadležne domaće i strane službe upozoravaju, ne postoji nijedno područje vani koje je sasvim sigurno od udara groma i prvi prioritet bi svakoga tko se nađe vani bilo sklanjanje u zgradu, sve dok oluja ne prođe. Stručnjaci savjetuju pričekati barem pola sata od posljednjeg zvuka grmljavine, prije izlaza.
Time se može zaključiti, ukoliko ste daleko od kuće, da je najsigurnije zateći se tijekom grmljavine u centru ili općenito u onim gradskim ulicama koji nude kafiće, razne ugostiteljske objekte, shopping centre, muzeje i druge javnosti otvorene unutarnje prostore u koje možete brzo ući i pričekati kraj oluje.
Također, istaknuto je i kako svaki električni vodič iznad ramena povećava rizik da grom udari osobu koja je koristi, tako da uporaba mobitela i drugih električnih uređaja tijekom šetnje po grmljavini nikako nije preporučljivo.
“Ako se osjeti pucketanje, a kosa počinje kostriješiti, možete postati meta sljedećeg groma, odmah napustiti to područje, a ako je to nemoguće, treba čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši kako bi se spriječile ozljede bubnjića”, navodi web stranica Hitne službe Grada Zagreba. Dodaju i kako kasnije posljedice udara groma uključuju razne psihološke i neurološke probleme, a već po udaru groma može doći do poremećaja srčanog ritma ili zastoja srca, zastoja disanja, privremene paralize, najviše kod donjih udova, grčeva, gubitka svijesti ili amnezije koja briše sjećanje na događaje prije udara.
Mogući su čak i prijelomi kosti, ozljeda trbuha i prsnog kuša, čak i karbonizacija tijela na mjestima koja su bila ispod metalnih predmeta kao što su nakit i dugmad ili na kojima su se znoj i kapljice vode na vašem tijelu naglo pretvorile u paru.
Zanimalo nas je i koliko je ljudi u Zagrebu pogodio grom posljednjih godina i koliko je od njih preživjelo udar. Međutim, na naš upit javnozdravstveni zavodi, DHMZ i Državni zavod za statistiku, naveli su kako ne raspolažu s tim podacima.
