Prema legendi, na tom je izvoru lijepa djevojka Manda srela umornog i žednog drevnog bana koji se vratio iz bitke te ju je zatražio da mu zagrabi vode. Prema toj zamolbi, “Mando, dušo, zagrabi vode”, Manduševac i Zagreb dobili su ime. Zanimljivo je i to da je Manduševac heraldičkim simbolima prikazan kao izvor na grbu Zagrebačke županije.
Legenda je to, naravno, o tome kako je postala poznata legendarna fontana na Trgu bana Jelačića. Oko zdenca se nekada trgovalo i ubirala se pristojba slična današnjoj carini, a ondje su se, bilježe sudski zapisi, okupljale i vještice. Vjerovalo se i da bacanje novca u njega donosi sreću, a o tome je riječ i u jednoj epizodi Smogovaca. Danas je Manduševac poznat kao jedno od omiljenih “kupališta” zagrebačkih maturanata za vrijeme norijade, piše Večernji.
Prvi se put spominje u 14. stoljeću, a vrelo je izviralo na mjestu današnje kuće br. 3 u Bakačevoj ulici, kako piše Branimir Špoljarić u svojoj knjizi “Stari Zagreb od vugla do vugla”. I ako izvor vode ondje postoji još od davnina, još dok se na tom mjestu nalazilo sajmište Harmica iz vremena dok se sastojao od Kaptola i Gradeca, ovaj je izvor vode s godinama pao u zaborav sve dok nije ponovno otkriven tek prije nešto više od 30 godina. U pripremi za zagrebačku Univerzijadu, naime, sredinom osamdesetih se u Zagrebu rekonstruirao današnji Trg bana Jelačića, a tom je prilikom slučajno i ponovno “otkriven” zdenac Manduševac. Iako Manduševac nije bio u prvotnom planu uređenja trga, na molbu javnosti plan je promijenjen i od 1986. godine fontana ponovno postoji. Današnji `zdenac spojen je na gradski vodovod, a odvod sproveden u gradsku kanalizaciju.
I gotovo otkako Zagrepčani ponovno znaju za njegovo postojanje, toliko dugo od gradske vlasti zahtijevaju da se fontani ponovno vrati njena originala funkcija javnog izvora vode. Takvo nešto tražila je inicijativa Žedni grad, koja je više puta naglasila da bi se zdencu tako vratio njegov povijesni sadržaj, a građanima omogućilo da uživaju u osvježavajućoj vodi po kojoj je Zagreb poznat od davnina, a lani je predstavljen projekt “Žedni grad” koji provodi Goethe-Institut u suradnji s platformom “1 posto za grad”. U mnogim se gradovima na fontanama građani mogu osvježiti i utažiti žeđ, kazali su tada iz inicijative, ali ne i na Manduševcu. Zato predlažu da se u neke od stupova koji danas drže lance postave cijevi iz kojih bi tekla pitka voda.
I gotovo otkako Zagrepčani ponovno znaju za njegovo postojanje, toliko dugo od gradske vlasti zahtijevaju da se fontani ponovno vrati njena originala funkcija javnog izvora vode. Takvo nešto tražila je inicijativa Žedni grad, koja je više puta naglasila da bi se zdencu tako vratio njegov povijesni sadržaj, a građanima omogućilo da uživaju u osvježavajućoj vodi po kojoj je Zagreb poznat od davnina, a lani je predstavljen projekt “Žedni grad” koji provodi Goethe-Institut u suradnji s platformom “1 posto za grad”. U mnogim se gradovima na fontanama građani mogu osvježiti i utažiti žeđ, kazali su tada iz inicijative, ali ne i na Manduševcu. Zato predlažu da se u neke od stupova koji danas drže lance postave cijevi iz kojih bi tekla pitka voda.
