Zgomba otkrio kad će se zatvoriti postrojenje na Jakuševcu pa dodao: Zagrebu nedostaje postrojenje za oporabu otpada

Photo: Marko Prpic/PIXSELL

Grad Zagreb već godinama implementira zakonsku regulativu gospodarenja otpadom i provodi planove gospodarenja otpadom. Zagreb ima već duži niz godina sanirano odlagalište otpada Jakuševac, no na njega se još uvijek odlaže otpad, koji ne šteti podzemnim vodama, a i iz otpadnih plinova proizvodi se struja. Zagreb je ulagao i ulaže u zelene otoke tako da ih ima više od tisuću. Imamo i 19 reciklažnih dvorišta, 11 fiksnih te osam mobilnih. Uz to, već dugi niz godina imamo i dvije kompostane za zeleni otpad, u Markuševcu i u Jakuševcu. Ono što nam stvarno nedostaje to je postrojenje za obradu otpada, gdje će se taj prikupljeni otpad oporabiti i sada smo u fazi prikupljanja dokumentacije za takvo postrojenje, istaknuo je u razgovoru za poslovniFM Igor Zgomba, direktor Zagrebačkoga centra za gospodarenje otpadom.

– Fokusirani smo na postrojenja za obradu otpada, riječ je o sortirnici i postrojenju za bio obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Centar za gospodarenje otpadom po definiciji je sklop više međusobno povezanih građevina za obradu otpada te možemo reći da je u pitanju krovno postrojenje. Pokrenute su i aktivnosti izrade dokumentacije za izgradnju tog centra, a radimo ga zajedno sa Zagrebačkom županijom. Sama dokumentacija sufinancirana je od Europske unije, vrijednost te dokumentacije licitirana je na javnoj nabavi po cijeni od skoro 19 milijuna kuna, od čega 85 posto plaća Europska unija, a još deset posto, svaki po pet, plaćaju Fond za zaštitu okoliša i Ministarstvo regionalnog razvoja, dok Grad Zagreb i Županija sudjeluju zajedno pet posto. Ta je dokumentacija ugovorena u rujnu prošle godine, a predmet dokumentacije je studija utjecaja na okoliš te studija izvodljivosti. Trenutačno je u tijeku izrada lokacijske dozvole te apliciranje za sredstva EU-a. Rok za izradu dokumentacije je 24 mjeseca plus deset mjeseci same prijave u EU. Vrijednost projekta je veća od 50 milijuna eura, a dokumentacija se odobrava u Briselu, pojasnio je proceduru Zgomba u razgovoru. s urednikom emisije Recikliraj, Borisom Živkovićem.

– Trenutačno se najviše novca aplicira za sredstva za nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i to ne samo u Zagrebu već i u cijeloj Hrvatskoj, a u tijeku je i podjela tih spremnika. Zagreb također koristi i sredstava fondova EU-a za edukativno-informativne aktivnosti.

Edukacija je jako važna jer građani moraju biti svjesni i razumjeti zašto odvajati otpad i to je navika koja se mora usvojiti

– U društvu postoje određeni prijepori u vezi s termičkom obradom otpada, tako da prvenstvo dajemo gospodarenju otpadom. Želimo što više spriječiti nastanak otpada te ako je moguće pripremiti ga za ponovnu uporabu. Slijedi recikliranje, faza iza toga je oporaba, energetska oporaba i na koncu najmanje poželjno – odlaganje. Naglašavam govorimo o energanama, postrojenjima u kojima se termički obrađuje ono što se na nikakav drugačiji način ne može obraditi, a potom se ne obrađuje otpad već gorivo iz otpada, a kao proizvod nastaje toplinska energija. U Europi trenutačno funkcionira 495 energana koje se nalaze u i samim središtima gradova kao što je to u Beču i Kopenhagenu. Na taj se način u energanama u Europi godišnje obradi više od 100 milijuna tona otpada, navodi Zgomba.


– U Hrvatskoj, kad je energetska obrada otpada u pitanju, problem je u nepoznavanju materije i politikanstvu. Moram istaknuti da je danas gotovo nemoguće graditi postrojenje koje bi imalo neki štetni utjecaj na okoliš, naravno, svakom takvom postrojenju prije realizacije predstoji procjena utjecaja na okoliš. Dakle, takva postrojenja nisu štetna za zdravlje niti ljudi, niti okoliša. Mnogi građani često zamišljaju da je u pitanju nekakva tvornica s velikim dimnjacima, ali to uopće nije tako. Nema u kružnom gospodarenju otpadom, kao predzadnjoj fazi obrade otpada koji se na drugi način ne može zbrinuti, nikakvih dimnjaka koji su štetni po zdravlje, nastavio je Igor Zgomba.

– Podaci za 2018. godinu iz Podružnice Čistoća govore kako se godišnje prikupi 129 tisuća tona papira, plastike, metala, stakla i glomaznog otpada, što je oko 38 posto učešća u ukupnom otpadu u odnosu na prethodnu 2017. godinu kad je ta količina iznosila 34 tisuće tona. Znači, taj broj se smanjuje, istina nismo još blizu cilja, no vidi se pomak, ali daleko je to još od 1 posto koji priželjkujemo, reći će.

– U reciklažnim dvorištima, a imamo ih 19, 11 fiksnih i 8 mobilnih, omogućuje se građanima da odvojeno donose otpad bez naknade. U 2018. godini tako je prikupljeno 14 tisuća tona vrijednih sirovina iz otpada, a godinu dana prije 10 tisuća tona i tu se također vidi pozitivan pomak iz godine u godinu, naglasio je Zgomba.

Posebno ističući kako je tijekom prošle godine održano više od 30 radionica koje je organizirao Zagrebački Holding, na tržnicama, u shopping centrima, te po mjesnim odborima gdje se građane kontinuirano educiralo, osvrnuo se i na promidžbene poruke putem TV-a, radija te ostalih medija. Za poduku najmlađih, Zagrebački centar za gospodarenje otpadom naručio je i set posuda za odlaganje otpada u obliku životinjica za dječje vrtiće: medo za biootpad, žaba za staklo, delfin za papir, s namjerom da se krene od najranije dobi u edukaciju, tako da i djeca utječu na roditelje, a ne samo obrnuto. Riječ je projektu ZGOGOSI, u okviru kojega smo podijelili oko 200 setova posuda za otpad po dječjim vrtićima i dosad smo zadovoljni postignutim. Edukacija je jako važna jer građani moraju biti svjesni i razumjeti zašto odvajati otpad i to je navika koja se mora usvojiti. Uostalom, u pitanju je standard koji je prisutan u svim državama EU-a, stoga bi trebalo biti tako i u Hrvatskoj.

– U našem poslovanju uveli smo depozitni sustav i sustav posebne kategorije otpada za koje postoje naknade. Zagreb, kao jedinica lokalne samouprave, tu nije nadležan te s time ne upravlja, već je to u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša. No, u svakom slučaju povratna naknada ima svoj pozitivan efekt jer se na ulicama gradova ne vidi razbacana ambalaža, mada tu možemo govoriti i o svojevrsnoj socijalnoj kategoriji, no to je već druga priča.

Hrvatska još uvijek nema dovoljno postrojenja za finalnu fazu oporabe otpada

– Zagrebački centar gospodarenja otpadom zadužen je za mješoviti komunalni otpad, a to je u načelu uvijek trošak, jer kao što sam spomenuo, postoje profitabilne kategorije otpada kojim se mi ne bavimo. Ono što mi moramo zbrinuti to je komunalni otpad s kućnog praga. Privatne tvrtke u Hrvatskoj imaju ponegdje status koncesionara pa prikupljaju i odvoze otpad, prisutne su i u fazi oporabe otpada, tako da sinergija privatnog i javnog sektora može biti i profitabilna i na korist društvene zajednice.

Hrvatska još uvijek nema dovoljno postrojenja za finalnu fazu oporabe, imamo dva centra – Rijeka i Pula, kao i postrojenja koja su u izgradnji u Zagrebu i Šibeniku, a u natječajnoj dokumentaciji je i postrojenje za grad Karlovac. Ostatak Hrvatske otpad koji odvojeno prikuplja trenutno daje na obradu privatnim tvrtkama, koje imaju dozvolu resornog Ministarstva, koje ga oporabljuju.

– U Zagrebu moramo prodavati ono što odvojeno prikupimo jer nemamo vlastito postrojenje, ali planiramo ga izgraditi u doglednoj budućnosti, tako da zasad prodajemo tvrtkama koje oporabljuju i to solidno funkcionira, ocjenjuje Zgomba dodajući kako takve ugovore s privatnim tvrtkama sklapa Zagrebački Holding.

– Kad govorimo o naknadi za odlaganje, držim da bi takva naknada pridonijela manjem odlaganju, no postoji prijepor oko toga je li u pitanju parafiskalni namet, no u konačnici većina članica EU-a ima takvu naknadu za odlaganje kojom se potiče što manje odlaganja, a što više recikliranja i oporabe. Uvijek postoji neki dio koji se mora odlagati, no svakako ga treba svesti na minimum.

– Odlagalište otpada u Jakuševcu sanirano je i uređeno, a zatvorit ćemo ga kad se sagradi postrojenje za obradu otpada. Jakuševac za sada ima sve potrebne dozvole i radit će do daljnjega. Dakle, u onom trenutku kad izgradimo centar za gospodarenjem otpadom i sortirnicu, steći će se svi uvjeti da se konačno zatvori, nastavio je Igor Zgomba.

– Prvotni plan bio je da se postrojenje za obradu biootpada sagradi u Obreščici odnosno u Brezovici, no prilikom donošenja Plana gospodarenja otpadom grada Zagreba, Gradska skupština odustala je od te lokacije i potom je Zagreb objavio javni poziv jedinicama lokalne samouprave, prvenstveno onima koje nas okružuju, no nitko se nije javio na poziv. Potom je grad Novska samoinicijativno poslao ponudu da u svojoj poduzetničkoj zoni u suradnji s gradom Zagrebom izgradi postrojenje za obradu biootpada. U travnju 2019. godine sklopili smo sporazum s gradom Novska, a suglasnost su dale i Skupština grada Zagreba i Skupština grada Novske i u rujnu prošle godine dogovorili smo izradu dokumentacije za to postrojenje koje završava ishođenjem građevinske dozvole. Dokumentacija se radi u skladu s terminskim planom i u rujnu 2021. građevinska dozvola bi trebali biti ishođena, tada krećemo u izgradnju i očekujemo da će izgradnju financirati Europska unija.

– Građani su uglavnom prihvatili da u kući imaju nekoliko spremnika, mada nekima ipak smetaju, no u svakom slučaju mora im se omogućiti da otpad skupljaju na kućnom pragu i u konačnici će i cijena te usluge ovisiti o revnosti samih građana jer se biootpad, plastika i papir odvoze bez naknade, a naplaćuje se samo odvoz mješovitog komunalnog opada. Namjera svakog građana mora biti da što više odvaja. Za sortirani papir, plastiku, metale planiramo u Zagrebu napraviti sortirnicu velikog kapaciteta, oko 100 tisuća tona, gdje ćemo obrađivati tako odvojeno prikupljene sirovine. Sortirnica će biti na prostoru bivše tvrtke Dioki. Naime, Zagreb je u lipnju prošle godine kupio 10 hektara zemljišta u stečajnom postupku Diokia. U rujnu prošle godine ugovorili smo izradu dokumentacije, a ta je dokumentacija jednostavnija u odnosu na gradnju centra za gospodarenje otpadom kao i za bio kompostane. Očekujemo da ćemo uskoro ishoditi lokacijsku dozvolu, potom planiramo ishođenje građevinske dozvole, a do konca ove godine u planu je i provedba postupka javne nabave za izgradnju sortirnice.

– U Zagrebu postoje i podzemni kontejneri na nekoliko lokacija. No, podzemni spremnici nisu jednostavni za postaviti, potrebne su dozvole, te u podzemlju ima dosta instalacija, tako da se pritom suočavamo s određenim problemima, ali se svakako radi na postavljanju što više takvih spremnika.

– Naši glavni ciljevi su gradnja spomenutih dvaju postrojenja, do konca godine javna nabava za sortirnicu, a zatim i dovršenje javne nabave za dokumentaciju za postrojenje biooptada u Novskoj, te pokretanje postupka za njezinu izgradnju. U 2022. godini planiramo uspješno završiti izradu projekte dokumentacije za centar za gospodarenje otpadom, te aplicirati za sredstva EU-a i početi gradnju centra za gospodarenje otpadom na Resniku.

– Kad uspoređujemo grad Zagreb s ostatkom Hrvatske, potrebno je naglasiti da je prikupljanje otpada teško uspoređivati. Valja čestitati gradovima poput Preloga ili Krka, ali se mora znati da je situacija u Zagrebu ipak posebna. Zagreb je tri-četiri puta veći od prvog slijedećeg grada, tako da se možemo uspoređivati s drugim glavnim gradovima Europe. U stopi razdvajanja svake godine rastemo, a što svakako ovisi i o suradnji s građanima. Čistoća skuplja i prevozi otpad i to rade besprijekorno, a posao Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom je, kako sam već naglasio, izgradnja postrojenja.

– Također, usporedba Zagreba s drugim europskim metropolama je takva da u tim gradovima postoji već izgrađena infrastruktura, imaju i postrojenja, i sortirnice, i energane, dok smo mi još u fazi njihove gradnje. Zašto se postrojenja nisu radila ranije? Jedan od razloga je svakako to što iziskuju znatna financijska sredstva, a gradnja im je definirana planom gospodarenja otpadom i načinom financiranja. U pitanju su stotine milijuna kuna, mi smo to možda i mogli povući iz proračuna, no svakako bi bila šteta u ovom trenutku ne iskoristiti visoku stopu sufinanciranja iz EU-a. U svakom slučaju, to sve Zagreb nije mogao sam već je trebao čekati javne pozive resornog Ministarstva.

– Jedan od problema koji se javio u Hrvatskoj je i tzv. NIMBY efekt, tj. može izgradnja samo ne u mom dvorištu. Stoga je bitna edukacija građanstva, a kao dodatni problem tu je i politikanstvo raznih grupa. No kako bilo, mi provodimo plan gospodarenja otpadom i uvodimo novi održivi sustav gospodarenja otpadom jer se u Zagreb i Zagrebačkoj županiji godišnje proizvede više od 400 tisuća tona mješovitog komunalnog otpada, planiramo više od 100 tisuća tona obraditi u sortirnici, a oko 60 tisuća tona biootpada obraditi u Novskoj i ostatak, maksimalno od 180 tisuća tona, obraditi u centru za gospodarenje. Imamo visoko postavljene ciljeve, koje treba pratiti i infrastruktura. Postrojenja će biti ekološka i na najvišem tehnološkom standardu.

– Što se, pak tiče suradnje Grada Zagreba s resornim Ministarstvom, napomenimo da oni uglavnom raspisuju javne pozive, a mi se na njih javljamo. I to za sada funkcionira. Novac iz EU-a dolazi preko posredničkih tijela razine E1, a to su ministarstva, tako da se Grad Zagreb ne može samostalno prijavljivati za sredstva iz fondova EU-a.

– Ministarstvo je raspisalo i poziv za mobilno postrojenje za građevinski otpad, Grad Zagreb se dakako javio na njega i mogu reći da suradnja Države i Grada zasad dobro funkcionira, zaključio je Igor Zgomba.

Izvor: PoslovniFM – poslušajte emisiju ONLINE!

Komentari

loading...