Želite baciti stari namještaj? Super, ponesite osobnu i račun, ali budite spremni i da će vas – odbiti

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Reciklažna dvorišta u Zagrebu nešto su poput duhova, svatko ima neku priču o njima, pomalo ih se i bojimo jer ne znamo što očekivati od njih, a ući u njihov prostor i zapravo baciti smeće je nerijetko nemoguća misija.

Trenutačno, u Zagrebu ne radi samo jedno reciklažno dvorište i to ono u Sesvetama, zbog problema s instalacijama. No, to ne bi bio nikakav problem da dvorišta nisu pretrpana smećem, tako da Zagrepčani ne mogu unutra ostaviti ono zbog čega su šutu ili stari namještaj utrpali u auto, upalili ga, ponijeli uplatnicu Holdinga s bar kodom i odvezli se do reciklaže u nadi da neće biti jedni od onih susjeda koji će svoj stari krevet nasloniti na prvo drvo pored zgrade.

Igra sa smećem

Podsjetimo na to da Zagreb ima ogromnih problema sa smećem. I to ne samo onim za reciklažna dvorišta, makar ćemo se zadržati samo na toj stavci. Naime, nerijetki su prizori u kvartovima, a naročito tijekom jeseni, kada susjedi iz stana izbacuju stari namještaj, madrace, frižidere, police, igračke, a ostavljaju ih pored tzv. “zelenih otoka”. No, boja tih otoka je manje bitna, jer zelena – nije.

Foto: Sanjin Strukic/Pixsell

Iako imaju opciju nazvati odvoz glomaznog otpada, ta logistička, očito, poteškoća, nerijetko nije obavljena, jer susjede ili nije briga ili jednostavno više nemaju te prilike. Naime, odvoz glomaznog otpada može se naručiti dva puta godišnje do dva metra kubna ili jednom godišnje odvoz do četiri metra kubna.

Foto: Ilustracija

Također, kako piše na mrežnim stranicama Čistoće, građevinski otpad građani mogu odvesti na reciklažno dvorište i to bez naknade, u količini od 10 vreća po 20 kilograma. A tada nastaje problem!

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Kako smo tada pisali – recikliranje nikada nije bilo kompliciranje! Naime, da bi ostavili svoju šutu u reciklažnom dvorištu potrebno je ponijeti račun od Čistoće na kojem je bar kod i svoju osobnu iskaznicu. No, problem nastaje onda kada adresa nije ista, a u slučaju jednog glavnog grada, takvih sugrađana je mnogo. Pa tako, i ta obična birokratska zavrzlama, komplicira eko-napore Zagrepčana.

Susjedi u napadu

A kada bi samo birokratska zavrzlama bila jedini problem Zagreba na putu do zelenijeg grada. Naime, već odavna se priča što po kvartovskim kafićima, što na u internetskim grupama, o problemima odlaganja glomaznog otpada na cestama, ulicama, parkićima, parkinzima i ostalim lokacijama gdje im nije mjesto. Susjede, očito, jednostavno nije briga što njihov stari namještaj pripada Muzeju ulice, umjesto u Reciklažno dvorište.

Stoga, Zagreb nalikuje na ovo što nalikuje, na malenu metropolu s puno smeća. A reciklažnih dvorišta ima dovoljno, samo što je ući unutra nešto kompliciranije, a i kada izađete van stvar će biti ista. Krupnog otpada dokle vam pogled seže.

Komentari