Prolazite li Zagrebom očekivano je da ćete u glavnom gradu Hrvatske vidjeti obilje betona i asfalta, kako i priliči urbanoj sredini. No, Zagreb ima i obilje svojih zelenih oaza koje su, između ostalih, uobličene u osam gradskih parkova. Najstariji od njih je park Zrinjevac koji danas slavi svoj rođendan, i to okruglih 150 godina otkako je otvoren 14. lipnja 1873. godine.
(FOTO) ZRINJEVAC U ČAROBNOJ TAMI! Ugasila se svjetla na sat vremena
Tako je nazvan od milja po svom pravom nazivu – Trg Nikole Šubića Zrinskog.
Inspirirano 300. godišnjicom
Prije nego je uređen kao prekrasni gradski park, prvotno je bio korišten kao oranica, sve do 1830. godine, a zatim je tamo otvoreno stočno sajmište nazvano “Novi trg”.
Sajmište je uredno funkcioniralo sve dok se nisu počele javljati ideje o uređenju povodom 300. godišnjice smrti Nikole Šubića Zrinsko i famozne Bitke kod Sigeta.
tada se potegnulo pitanje uređenja tadašnjeg “Novog trga” i podizanja spomenika Šubiću te je 1863. godine Janko Grahor, dobio zadatak predlaganja nacrta o njegovom uređenju.
Dio sredstava za osiguranje su uređena 1864. godine, a ime “Zrinski trg”, Zrinjevac dobiva 1866. godine.
Malo po malo, razvijao se park koji vidimo danas, a koji u svom sastavu ima i neke ikonske simbole Zagreba, ali i manje uočljiva arhitektonska ostvarenja neorenesansnog, neoromantičnog i klasicističkog stila.
Od glazbe do prosvjeda
Tako je u sredini parka, u središtu šetnica s klupama ispod starih drveća, smješten glazbeni paviljon.
Postavljen tamo 1891. godine kao poklon poduzetnika, gradskog zastupnika i dobrotvora Eduarda Pristera, paviljon je i danas poprište brojnih glazbenih priredba u tom parku, na radost Zagrepčana koji vole poslušati dobru glazbu te se ne libe zaplesati na javnoj površini. Isti se paviljon nerijetko koristi i za prosvjedne govore nezadovoljnih građana tijekom javnih okupljanja.
Sam perivoj s platana, ima 220 sadnica koje su posađene 1872. godine i čine dio Zelene potkove koja se prostire površinom 12 540 metara kvadratnih i kroz čak sedam zagrebačkih donjogradskih trgova.
Nikola Šubić zrinski važna je povijesna ličnost, ali nije jedina koju možete susresti u Zrinjevcu. Tako na njegovoj južnoj strani, prema Trgu kralja Tomislava, zainteresirani posjetitelji mogu pogledati biste čak šestero hrvatskih velikana.
Među njima su plemić Frank Krsto Frankopan, zatim su tu i slikari Julije Klović, Anton Medulić, vojskovođa, plemić i diplomat Nikola Jurišić, ban Ivan Mažuranić i književnik Ivan Kukuljević Sakcinski.
Sa sjeverne strane, posebno je zanimljivo vidjeti i meteorološki stup koji je 1884. godine kao poklon za park dao dr. Adolf Holzer. Na poklon ga je potaknulo njegovo praćenje utjecaja vremena na zdravlje, a Herman Bollé je izradio nacrt za postavljanje ovog vrijednog stupa od istarskog mramora.
Na livadama na kojima nije neobično vidjeti građane kako leže i imaju piknike na prostrtoj dekici, nalaze se i fontane.
Konkretnije, njih tri, dvije koje dijele ime “blizanci” i “Bolléova gljiva” uz koju se veže duhovita anegdota.
Naime, kada je na sjeveru parka postavljena 1893. godine, “Gljiva” ili “Vrganj” je pobrala podsmijeh tadašnjih Zagrepčana zbog njenog izgleda, ali da stvari budu gore, voda se izlijevala iz bazena pa je proglašena neuspjelim djelom.
Dio parka je bio stalno poplavljen, ali je Gljiva obnovljena 1975. godine te je zamjena kamena granitom otklonila nedostatke.
Blizanci sa vodoskocima su postavljeni 1894. godine.
Dok je Zrinjevac oaza za Zagrepčane, svakodnevne građane metropole, turiste i prolaznike predah u maloj oazi zelenila i bogate zagrebačke povijesti na domak je ruke i zaposlenicima nekih vrlo važnih institucija.
Tako je poznato da je ovaj najstariji zagrebački park okružen zagrebačkim Arheološkim muzejom, Ministarstvom europskih i vanjskih poslova, Veleposlanstvima Japana i Brazila, a tu je i Županijski sud u Zagrebu.
