Ovaj mjesec obilježen je okolišnim temama, a u tijeku je akcija “Srpanj bez plastike” u organizaciji Zelene akcije. Akcija je inače dio svjetskog pokreta “Break free from plastic”, a građani grada Zagreba imat će priliku prisustvovati i nekoliko događaja u sklopu programa.
“Centralno događaje je ono u Art Parku danas, gdje ćemo održati tri događaja. Prvo će biti radionica kreativnog razmišljanja i izrade predmeta od jednokratne plastike. Nakon toga ćemo imati jedan performans, a potom i projekciju filma “Story of plastic” što je vrlo popularan globalni film koji je izašao ove godine o pokretu Break free from plastic koji broji više od 1500 organizacija diljem svijeta. Građani će ovdje imati priliku i osvojiti neke nagrade“, rekao nam je Marko Košak iz Zelene akcije.
U sklopu “Srpnja bez plastike” građani su već imali priliku pogledati performans ispred Importanne centra na Glavnom željezničkom kolodvoru, gdje je bio prikazan jedan oblik plastičnog restorana. Tim su performansom htjeli ukazati na činjenicu da se velike količine mikroplastike nalaze u hrani i u piću. Performans je održan na simboličan datum, 3.7. koji je međunarodno priznat kao dan bez plastičnih vrećica.
Jedan od ciljeva akcije je i što prije usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s europskom Direktivom o jednokratnoj plastici. S tim ciljem će sljedećeg tjedna biti održan i performans ispred Ministarstva zaštite okoliša na kojem će novom budućem ministru poručiti da je jednokratna plastika jedan od prioriteta rada ministarstva.
Iz Zelene akcije poručuju da je to prioritet jer su statistike poražavajuće. Jadransko je more proglašeno jednim od 3 najzagađenijih mora u Europi. Osim toga, smatraju da neke mjere vezane za plastične vrećice već postoje i od prije, ali se one ne provode što znači da je i monitoring i inspekcija zaštite okoliša vrlo inertna po tom pitanju.
Što se tiče grada Zagreba, smatraju da su građani već mnogo puta pokazali da žele odvajati plastiku, međutim trenutni sustav odvojenog prikupljanja nije dobar s obzirom na to nema nikakvog nadzora i kontrole, i spremnici se ne prazne dovoljno često.
“Prvi je problem to što su spremnici na javnim površinama, dakle dostupni su svima ne samo stanarima određenih zgrada, i nisu pod ključem pa svatko može ubaciti što god želi. To je problematično jer će onda trud većine pokvariti nekolicina nesavjesnih što demotivira ostale od odvajanja.
Mi apeliramo na Grad da unaprijedi to odvojeno prikupljanje i da spremnike da na kućni prag pod ključem, da pruži manje spremnike koje građani mogu držati u kućanstvima i slično, i da se češće to prazni.”
No ipak ističu da svrha mjeseca bez plastike nije fokus na odvajanju otpada već smanjenje upotrebe jednokratne plastike općenito.
“To se sve može zamijeniti s višekratnim spremnicima i višekratnim alternativama tako da je ovo uglavnom edukativna kampanja. Smatramo da Grad Zagreb ne radi dovoljno po pitanju edukacije kako da građani više ne koriste tu jednokratnu plastiku i da ponudi alternativu kako da druga rješenja postanu dostupna”, rekao je Košak.
Pitali smo sugovornika da se osvrne i na Edukaciju koju je jučer u Art parku organizirala podružnica Holding, Čistoća, u kojoj su educirali građane o odvajanju otpada.
“Grad može educirati koliko god želi o tome da građani moraju ispravno odvajati otpad, no njihov sustav nije funkcionalan. Građani to već i rade što su pokazale i neke statistike, no onda su demotivirani dok vide da se ne odvozi na vrijeme ili se jednostavno ta plastika koja se odvoji odvozi na isto mjesto kao i ostali otpad.
To pokazuju i statistike. Evo jučer su izašli službeni preliminarni podaci za 2019. po kojima Grad Zagreb odvojeno prikuplja tek 17% otpada. Gradonačelnik se već neko vrijeme hvali da smo blizu 50% posto, dok mi cijelo vrijeme upozoravamo da nismo i da s ovakvim sustavom gospodarenja otpadom i ne možemo biti”, kaže Košak.
Iz Zelene akcije su također naglasili da u Hrvatskoj već postoje manji gradovi koji odvajaju i više od 60% svog otpada. Jednako tako, u Europi postoje gradovi veći od Zagreba koji su već na 60-70% odvajanja. Stoga smatraju da je evidentno da zagrebački sustav gospodarenja otpadom daje katastrofalne rezultate.
Također smatraju da bi građani bili motiviraniji ako im se sustav posloži tako da su oni odgovorni za određenu vrstu otpada na način da im se računi smanjuju što više sami odvajaju otpad. To trenutno u Zagrebu nije slučaj, računi se plaćaju fiksno, bez obzira na to koliko otpada koje kućanstvo proizvodi ili odvaja.
Osim uobičajenih problema s plastikom, pandemijska je situacija cijeli svijet učinila ovisnima o još jednim jednokratnim zagađivačima – plastičnim maskama i rukavicama.
“Tražili smo podatke o bacanju maski ali nije napravljena nikakva statistika od stane ministarstva. Maske ljudi uglavnom bacaju ili u miješani otpad ili u plastiku, a s obzirom na to da su one od plastike nije problem baciti ih u kontejner za plastiku. Na žalost dosta često završe i u miješanom otpadu i u prirodi tako da bi ovdje građani trebali biti malo savjesniji i možda koristiti perive maske tako da ne koriste stalno jednokratne jer to generira velike količine smeća”, zaključuje Košak.
