ZBOG OVOG BI MOGAO IZGUBITI FOTELJU: Mrak Taritaš otkrila tajni plan za svrgavanje Bandića!

Facebook

Osim što redovito podbada Bandića, Mrak Taritaš ne propušta priliku svako malo obrazložiti što sve kani napraviti i promijeniti ako dođe do gradonačelničke fotelje.

Igra prijestolja za mjesto gradonačelnika Zagreba traje već neko vrijeme, a “šamaraju” se uglavnom HNS-ovka, Anka Mrak Taritaš i sadašnji gradonačelnik Milan Bandić. Samim time već je svima jasno tko je glavna konkurencija Bandiću jer se osim nje ostali kandidati baš i ne čuju. Osim što redovito podbada Bandića, Mrak Taritaš ne propušta priliku svako malo obrazložiti što sve kani napraviti i promijeniti ako dođe do gradonačelničke fotelje. Bivša ministrica graditeljstva jasno i konkretno iznosi svoje planove koji se ček i ne čine toliko nerealnim i neizvedivim, a na jučerašnjem gostovanju na N1 televiziji ponovno je iskoristila priliku da predstavi svoje ideje i još jednom oplete po Badniću.

Započela je s obrazlaganjem kako bi ona vodila grad umjesto Bandića. “Drugačije. Meni kad netko kaže da se usporedim, ja se ne želim usporediti. Ja o ovom gradu razmišljam drugačije. Bandić ima drugačiju metodologiju, on je na čelu ovoga grada 15 godina. Sredstvima treba upravljati drugačije. Treba razmišljati gdje Zagreb vidimo 2030. godine.Ja imam ideju, viziju, cilj i ta je ideja tu. Trebamo niz ideja i projekata, način na koji to ostvariti”, kaže Mrak Taritaš.

Potom se prebacila na goruću zagrebačku temu zbrinjavanja otpada. “Mi svi plaćamo smeće, plaćamo zrak. Vrlo jednostavno – čipirane vrećice koje će računati koliko otpada bacamo i toliko ćemo platiti. Čipirane kante koje će računati razinu popunjenosti. Zagreb nije otok i treba otpad rješavati zajedno sa županijama iz okruženja i zajednički naći rješenje. Dobra lokacija je Dumovec, ali se od nje odustalo. Postoji još drugih lokacija. Čim spomenemo otpad, spominje se spalionica, to nije glavni problem”, priča Mrak Taritaš.

“Umjesto fontana mogao je izgraditi most preko Save”

Otkrila je i kako bi grad trebao izgledati prema njezinom viđenju, to jest što bi se trebalo raditi, a što ne i usput malo oplela po Bandiću. “Trenutni način izgradnje grada jest izgradnja dvije plus tri fontane, a ne rješavati pitanje otpada. Ja bih bila najsretnija kad bih samo to radila, to bi značilo da ja imam sve druge probleme riješene. Mogao se izgraditi i most preko Save, ali njega nema. Ja ne bih imala ništa protiv da je gospodin Bandić napravio taj most i da je on nazvan po njemu. Nitko još nije nazvao vodovod po nekom, odvodnju, asfaltiranje ceste po nekom. Mi svi plaćamo vodovod. Trebamo ga svi sanirati i ostat će nam novca za više. Ja grad doživljavam kao strukturu koja se sastoji od žila, kostura i mesa. Infrastruktura su žile, bez toga nema ničega, a ne vide se i trebaju”, izavila je Mrak Taritaš.

Treba li smanjiti broj kvartova?

Mrak Taritaš smatra kako bi smanjenje kvartova trebalo gledati kroz malo drugačiju prizmu, to jest kako treba decentralizirati. “To treba gledati u drugom kontekstu. Treba decentralizirati. Brojne četvrti imaju malo sredstava, trebalo bi napraviti raspodjelu sredstava na drugačiji način, da ljudi imaju sredstva za koja će se točno znati za što se troše. Grad Zagreb nekad je imao 15 općina. Trebalo bi strukturirati grad po interesima i temama, a najvažnije je ljudima dati operativno, da mogu koristiti novac za nešto što se vidi, asfaltiranje, izgradnju dječjeg igrališta”, kazala je Mrak Taritaš za N1.

“Neki problemi daju se riješiti u godinu dana samo ako to želite”

Iznijela je i nekoliko vrlo zanimljivih ideja o tome kako grad učiniti efikasnijim uz tek nekoliko kozmetičkih korekcija. “Uvijek imate dvije metodologije. Jedna je napraviti savršen sustav, ali za to treba vremena, druga je ići korak po korak. Mi smo se u smart city odlučili ići korak po korak. Primjera radi, grad Rijeka ima odličnu stvar. Imaju gradski proračun na web stranicama i vi kao građanin se možete igrati tim proračunom. Čovjek ima osjećaj da upravlja time. Mi uvijek pričamo o ZET-u i problemima s linijama. Mjesečna karta treba biti čipirana i s nje bi se trebalo skinuti točno onoliko stanica koliko se vozilo. Na kraju mjeseca svatko od autoprijevoznika skine svoj dio. To nije nešto novo, ima gradova koji to koriste. Treba imati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne projekte koji bi pomogli upravljanju grada. Građani to osjete na vlastitom novčaniku. Sad kad vidimo račune za vodu i smeće, to se da vrlo jednostavno u godini dana riješiti ako hoćete, znate i želite”, tvrdi Mrak Taritaš.

O plaćanju komunalija u vjerskim zajednicama

Velika problematika u Zagrebu je i Zakon o komunalnom gospodarstvu koji se tretira različito u nekim sredinama, ponajviše u vjerskim zajednicama. “Mi smo pripremili taj zakon. Rijeka i Split imaju 15 posto prihoda od komunalne naknade. Grad Zagreb ima 9, što znači da Zagreb ima puno olakšica. Olakšice se dodjeljuju odlukom gradonačelnika. Ja sam gledala koji model vrijedi u Italiji. To je jedna zemlja koja je imala i dužu tradiciju za to. Sve što vrijedi za vjerske obrede trebalo bi biti oslobođeno komunalne naknade. Ukoliko vjerske zajednice koriste nekretnine na kojima zarađuju, onda bi trebali plaćati. U Zagrebu to nije tako. Tamo gdje se obavljaju vjerski obredi ili edukacija i školovanje, tamo ne bismo naplaćivali, ali ako su to poslovni prostori, bilo što drugo što ostvaruje profit, onda da”, veli Mrak Taritaš.

Ako postanem gradonačelnica…

Otkrila je i svoj strateški plan i ciljeve koje će ispunjavati ako dođe do gradonačelničke fotelje. “Zagreb ima veliki potencijal i budućnost, bivšu tvornicu Gredelj. Ima sigurno mogućnost razvoja. Strateški plan je srediti komunalnu infrastrukturu, decentralizirati sredstva vezana uz gradske četvrti, i najvažnije, da se sredstvima naših poreznih obveznika javno i transparentno upravlja. Moramo znati gdje Zagreb želimo imati 2030. godine”, kaže HNS-ovka.

Ništa od Zagreba na Savi?

Usput se dotakla i vječne dileme trebali se graditi Zagreb na Savi. “Zagreb se nikad nije razvijao na način da se treba graditi na Savi i ja to tako i dalje vidim. Ali treba raditi na rekreativnim sadržajima. Grad Zagreb ima oko 800 tisuća ljudi, do 2030. očekujemo rast do 900 tisuća i dalje ne vjerujem da će ići. Nećemo, dakle, trebati više stambenih prostora, ali trebamo popraviti kvalitetu života”, zaključila je Mrak Taritaš.

 

 

Komentari