Koronavirus ne mora prodrijeti u moždano tkivo da bi ga oštetio, utvrdili su to američki neuroimunolozi koji su svoj istraživački rad i objavili u stručnom časopisu New England Journal of Medicine.
Istaknuli su da iako nije Bilo virusa u moždanom tkivu, ono je pretrpjelo znatna oštećenja. Njihova otkrića slažu se i s iskustvima kliničara koji rade s oboljelima od koronavirusa.
“To je bolest koja zahvaća sitne krvne žile u cijelom tijelu i zbog toga one postaju sklonije razvoju tromboza, sitnih krvnih ugrušaka. To je opasno stanje jer, ako se tromb pokrene, može začepiti krvne žile srca i uzrokovati infarkt ili doći do mozga te prouzročiti moždani udar. Stvara probleme i u crijevima, kao i manjim arterijama koje opskrbljuju ekstremitete, pa to vodi do embolizacije”, rekao je infektolog prof. dr. sc. Bruno Baršić, voditelj kriznog stožera u KB-u Dubrava za 24sata.
Kako je rekao, prije otpuštanja iz bolnice pokušavaju otkriti ima li pacijent ugrušaka.
“Pokušavamo ih otkriti prije otpuštanja iz bolnice, a liječimo ih lijekovima protiv zgrušavanja krvi”, rekao je Baršić.
‘Javlja se umor i bolovi u mišićima’
Pobliže je pojasnio koje sve mogu biti posljedice.
“Nema pravila kod koga će se komplikacije razviti i nisu nužno povezane sa starosnom dobi, no kaže da se obično teže posljedice javljaju kod ljudi koji su se borili s težim simptomima bolesti, osobito ako su bili na respiratoru i dugotrajno su ležali te se nisu kretali.
Od ostalih komplikacija razvija se tzv. septička encefalopatija, tj. oštećenje mozga, kognitivne sposobnosti bolesnika su oslabljene. Javlja se pojačani umor i mialgija, odnosno bolovi u mišićima u okviru postcovid sindroma, a kod dijela bolesnika javljaju se fibroze, odnosno ožiljci na plućima. Te fibroze smanjuju funkcionalnu sposobnost pluća bolesnika, no nakon terapija kortikosteroidima kod većine se primjećuju pozitivni pomaci“, objasnio je pobliže dr. Baršić.
Oporavak je u prosjeku individualan i u prosjeku traje oko osam tjedana.
