Stanovnici Knežije posljednji su u nizu koji se u Zagrebu suočavaju s izglednom mogućnošću gubitka zelenila zbog glomaznih građevina privatnih investitora. Tako je lokacija između ulica Davorina Bazjanca, Ludovika Zelenka i Papove, lijepi, tipičan kvartovski park. Pored parka je i manja prizemnica u kojoj je nekada bila ribarnica, a sada je trgovina.
Investitor, a ujedno i vlasnik parcele za to pak područje ima drugu viziju. Na tom prostoru namjerava sagraditi stambeno-poslovnu zgradu s osam katova te dvije podzemne etaže. U zgradi bi trebalo biti 60 stanova, a o tom planu stanovnike Knežije kao ni stanare susjednih zgrada, nitko nije obavijestio.
Za namjeru zamjene parka zgradom doznali su, kažu za telegram, slučajno u razgovoru s drugim ljudima i to nakon što je Gradski ured za prostorno uređenje investitoru izdao lokacijsku dozvolu.
“Kada smo shvatili što se događa, organizirali smo se u tri dana. Napisali smo tekst žalbe na lokacijsku dozvolu te jednu večer nalijepili plakate kojima upozoravamo na to što se događa, uz poziv stanarima okolnih zgrada da potpišu žalbu. Na taj se poziv odazvalo više od stotinu ljudi”, kazala je vijećnica u Mjesnom odboru Knežija, Larisa Petrić.
Putem inicijative ‘Knežija brani park’, objašnjava, traže zaustavljanje pokrenutih procedura, poništenje lokacijske dozvole, ali i odgovor na pitanje zašto o svemu nitko nije ništa pitao barem ljude koji žive u susjednim zgradama.
“Dana 28. srpnja pokrenuli smo i potpisivanje peticije koju, osim u prostorima Mjesnog odbora Knežija, građani mogu potpisati i online. Do sada imamo već oko 1200 potpisa, a očekujemo ih još i više kada se stanari vrate s godišnjih odmora”, ističe članica inicijative Valentina Knežević koja živi u zgradi odmah do parka. Ona se požalila i kako je još 10. srpnja gradskoj Službi za informiranje poslala zahtjev za uvidom u lokacijsku dozvolu, ali odgovora još nema.
Petrić i Knežević pojašnjavaju za Telegram da je prema Provedbenom urbanističkom planu, Knežija u potpunosti dovršeno naselje pa je nova gradnja itekako sporna. “U GUP-u jasno stoji da je ovdje planirano kvalitetno visoko zelenilo, a ne zgrada” kaže Knežević čemu dodaje kako su u žalbi Gradskom uredu za prostorno uređenje i Ministarstvu graditeljstva istaknuli kako će izgradnjom osmerokatnice nastati veliki prometni problem.
“Smatramo da je postojeća infrastruktura već sada potkapacitirana, te da će se trajno narušiti protočnost postojeće ulice Davorina Bazjanca. To je posebno zabrinjavajuće jer se iz te ulice pristupa osnovnoj školi Matija Gubec te već i sada svjedočimo prometnim gužvama koje su najveće u jutarnjim i popodnevnim satima, kada počinje odnosno završava škola. Mislimo da će zato biti narušena i sigurnost djece”, dodaje vijećnica Petrić.
Razloga za dodatnu brigu stanarima je dao i Gradski ured za prostorno uređenje koji je 24. srpnja donio rješenje temeljem kojeg se žalba građana odbacuje kao izjavljena od neovlaštene osobe. “Oni dakle tvrde da stanari susjednih zgrada nisu stranka u postupku budući da je parcela na kojoj će se graditi omeđena prometnicama koje su u vlasništvu Grada. Tako ispada je jedina zainteresirana stranka sam Grad koja se, jasno, nije žalila na odluku Grada” objasila je Petrić.
Društvo arhitekata Zagreba, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata te Udruga hrvatskih urbanista u zajedničkom su priopćenju početkom kolovoza podržali građane i zauzeli jasan stav kako su protiv najavljene investicije.
“Predloženi projekt naime nije planiran prema izvornoj koncepciji urbanističkog rješenja po kojem je započeta gradnja naselja. Nadalje, projekt ne poštuje građevinski pravac naselja. Tipologija predviđene gradnje s obzirom na dubinu zgrade će se znatno razlikovati od tipologije postojećih zgrada te neće biti zadovoljen uvjet da nova gradnja mora biti u skladu s izvornom koncepcijom po kojoj je započeta gradnja naselja” istaknuli su u priopćenju.
Kao dodatni nedostatak ideje navode i da će postojeće kvalitetno visoko zelenilo u velikoj mjeri morati biti srušeno, što nije u skladu s odredbom GUP-a kojom se onemogućuje gradnja na građevnim česticama s postojećim kvalitetnim visokim zelenilom i na uređenim zelenim površinama. Na poslijetku su stručne službe Grada Zagreba pozvali da preispitaju odluku o izdavanju lokacijske dozvole te ih prozvali za pokušaje netransparentnog donošenja odluka o budućnosti javnih prostora.
Vlasnik čestice je tvrtka Knežija projekt, a investitor tvrtka Nova Knežija d.o.o. osnovana nedavno, 27. prosinca 2019. godine. Obje tvrtke osnovala je Hola d.o.o., čiji je vlasnik Luka Kaić.
2018. je sa svojom drugom tvrtkom Domograd gradio jednu zgradu na Knežiji, na mjestu bivše zgrade Maxi Konzuma. Poduzetnik je to koji je 2010. od Agrokora, tada u vlasništvu sadašnjeg USKOK-ova osumnjičenika Ivice Todorića, kupio tvrtku Plus card, a poznat je po tome što je bivšem premijeru Ivi Sanaderu prodao penthouse na vrhu zgrade u Šarengradskoj ulici, nedaleko od Cibonina tornja.
Pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje Dinko Bilić odgovorio je Telegramu kako navedeno zemljište nije bilo javna površina te se nalazi na lokaciji namijenjenoj za mješovitu no pretežito stambenu namjenu. “Analiza okolne izgradnje koja je provedena u tijeku izrade idejnog projekta, uputila je na primjenu urbanog pravila ‘Uređenje i urbana obnova prostora visoke gradnje’ koje u zoni stambene i mješovite namjene omogućuje gradnju samostojećih, polu-ugrađenih i ugrađenih građevina” poručuje Bilić.
Potvrdio je kako je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnijelo društvo Nova Knežija d.o.o. iz Zagreba dok zahtjev za izdavanje građevinske dozvole još nije zaprimljen. Rekao je i kako su lokacijskom dozvolom određeni uvjeti za izgradnju stambeno – poslovne zgrade s dvije podzemne i osam nadzemnih etaža na novoformiranoj građevnoj čestici, a nakon što je u postupku utvrđeno da je idejni projekt izrađen u skladu s Odlukom o donošenju GUP-a grada Zagreba.
Bilić dodaje kako njegov Ured nije nadležan za komentiranje bilo čijih stavova, “niti izdaje akte na temelju određenih mišljenja, već isključivo na temelju zakonskih pretpostavki i u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima na temelju kojih se provodi svaki zahvat u prostoru”.
Unatoč odbijenoj žalbi iz inicijative ‘Knežija brani park’ ne odustaju od namjere da zaustave projekt te su spomenutom uredu uputili novu žalbu. Kažu kako i dalje prikupljaju potpise građana te planiraju prosvjedne akcije kojima će dodatno upozoriti na problem.
