Godišnje odrade oko 75 tisuća intervencija, a dnevno imaju više od tisuću poziva. Članovi zagrebačke Hitne službe niti jedan radni dan nemaju “prazan hod” niti vremena za odlazak na plac tijekom pauze. Priznaju, ono što svi već znamo, da su zaista preopterećeni.
“Mi smo ti koji, osim što procjenjuju je li nešto hitno i rješavaju hitna stanja, isto tako rješavamo i hrpu terapija. Sve ono što bi trebali riješiti na drugoj instanci, znači, kod liječnika obiteljske medicine”, rekla je Altijana Kadić, specijalistica hitne medicine u zagrebačkom Zavodu za hitnu medicinu za HRT.
Inače, u petak se obilježio Nacionalni je dan Hitne medicinske službe, koji je i ove godine protekao u “novo normalnoj” atmosferi. Medicinari od samog početka pandemije nisu skrivali da im je novi virus dodatno zakomplicirao posao.
Naime, ako je procjena da pacijent boluje od koronavirusa, timovi odijevaju posebna odijela. Ako nije riječ o koroni, zaštićeni su tek jednokratnim ogrtačem. Oprema koju su prvi uveli su brzi antigenski testovi. Oni im znatno olakšavaju posao.
“U zadnje vrijeme imamo čak 40 do 50 posto testiranih pacijenata koji su pozitivni i onda njih direktno vozimo u covid-bolnicu”, istaknula je liječnica Tea Vukić. A nakon svake intervencije čeka ih dodatni posao. Naime, vozilo se mora dezinficirati.
“Dok mi se ekipa tamo skida, skidaju kombinezone jer su oni bili iza s pacijentom, ja moram dezinficirati auto”, dodao je vozač Hitne pomoći Željko Nenadić.
Iako im je način rada promijenjen, jedno ostaje konstanta – borba za ljudski život.
“Prošle smo godine imali preko 12 tisuća intervencija vezanih za koronavirus, a ove godine se približavamo brojci od 3000 intervencija u prva četiri mjeseca”, otkrio je Žarko Rašić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu.
