Zagrepčani čiji su domovi stradali u potresu očajni: ‘Cijene radova se penju u nebo, za obnovu četiri dimnjaka traže 90 tisuća kuna’

Foto: Boris Kovacev / CROPIX

Zagrepčani čiji su domovi stradali u razornom potresu tek su se počeli suočavati sa stvarnim posljedicama – sanacijom štete.

Kako prenosi Večernji list, za iznošenje šute s tavana na “gradilišno odlagalište”, odnosno ispred haustora, traži se 1800 kuna, to jest 360 po kubnom metru. Utovar i odvoz te iste šute stoje 3720 kuna, a nabava, dostava i postavljanje letava i crijepa 7260. Dakle, samo sanacija, bez ugradnje kondenzacijskih bojlera koji bi stajali 15 tisuća kuna po stanu što konačnu cifru penje na 60 tisuća kuna.

“Ovdje govorimo samo o radovima. Dobila sam od druge tvrtke i ponudu za projektiranje, i to na 24.000 kuna s PDV-om. Što je sumanuto, s obzirom na to da je ranije za projekt fasade na cijeloj zgradi troškovnik bio 16.000 kuna”, objašnjava stanovnica Gundulićeve.

Dobro je, ističe, informirana o kretanju cijena jer kao posrednik za nekretnine stanove u centru Zagreba prodaje već 15 godina pa poznaje njihovu statiku i infrastrukturu. “A ovo nije ništa drugo nego pokušaj deranja“, tvrdi.

Njezina susjeda susreće se s istim problemom. Dijela krova nema pa je preko rupe stavljena plastična folija, a dva zabatna zida trebat će rušiti i sagraditi nove. Očekuju da će ih sanacija stajati oko 120.000 kuna, odnosno oko 400 kn po kvadratu. Plus, dakako, projektiranje.

“I to ćemo morati nekako platiti, vjerojatno ćemo dignuti kredit” ističe, dodajući  kako bi cijene, ako ništa drugo, trebale biti pravednije. “Ovo je slobodno tržište, svjesna sam da je sve stvar ponude i potražnje, ali trebao bi postojati neki limit iznad kojeg se ne ide jer mnogi su si zaista dali maha”, govori.

Cjenkanje s izvođačima je kao na placu, kaže i Ivana Fintić, koja će s ostalim suvlasnicima morati izdvojiti čak 90.000 kuna za uklanjanje i ponovno zidanje četiriju dimnjaka na zgradi u centru. Idu po sistemu “ako prođe – prođe” , dodaje, pa ako veća ponuda ne upali, onda predlože nešto nižu.

“S tim da se i u ponudi vidi da muljaju pa za jednu stavku stave malo više kubika, a za drugu malo više kvadrata, ili pokušavaju muljati na količini obijene žbuke… Uglavnom, iskorištavaju nas gdje god stignu”, ističe Fintić.

Ne lete samo cijene sanacija krovova i dimnjaka u nebo, žale se također u središtu Zagreba, već i manjih zahvata poput gletanja i bojenja. “Prije je bilo 15 kuna po kvadratu zida, a ako sami nabavimo materijal i 10. Sad traže 27 kuna”, kaže ta predstavnica stanara zgrade “u žutom”.

“Varijable su nebrojene”, objašnjava Josip Čalušić iz građevinske tvrtke Plava zona koju na Facebook grupama hvale zbog razumnih cifri. Zato je teško govoriti u konkretnim brojkama, dodaje, ali daje primjer za sanaciju dimnjaka. “Standardno” skidanje i ponovno zidanje košta oko 5000 kuna po dimnjaku, bez dodatnih troškova poput odvoza šute i materijala.

“To se radi ako je puklo nešto na izlazu dimnjaka iz krova. Riječ je o metru i nešto dimnjaka i to je poprilično standardno. Postoje, doduše, kompleksnije sanacije koje se naplate više, ali ovo je prosjek”, kaže Čalušić pa dodaje da je sanacija četiriju dimnjaka za 90.000 kuna potpuno pretjerivanje.

No nada se da će se izvođači koji pumpaju cijene s vremenom prepoznati i adekvatno kazniti. “Grad ili država trebali bi sufinancirati te radove pa se nadam da će pri pregledu ponuda shvatiti što neke tvrtke rade”, ističe Čalušić.

Da ima nabijanja cijena svjesni su i u Ministarstvu graditeljstva, u kojemu su odlučili da će sanaciju dimnjaka i kupnju kondenzacijskih bojlera sufinancirati s 20.000 kuna po stanu, procjenjujući da je to prihvatljiv iznos čijim definiranjem žele zaštititi stradale od onih koji bi htjeli brzo zaraditi na tuđoj nesreći.

I iz Hrvatske gospodarske komore nakon sastanka s ministrom Predragom Štromarom poručili su da, uz to što potiču da se u obnovi koristi domaće, vjeruju da će se s izvođačima postići konsenzus oko cijena kako bi stradali plaćali realan ceh. No, nerijetki od njih, posebice oni koji obnavljaju domove u centru grada, zazivaju i to da troškovnike “pročešljaju” kontrole.

“Građevinska inspekcija nadzire primjenu Zakona o gradnji. Kontroliraju se pritom aktivnosti građenja i formiranje cijena nije u domeni nadzora. Naše inspekcije, usto, ne nadziru odnose subjekata koji nastaju sklapanjem ugovora o građevinskim radovima, na koje se također ne primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti potrošača. Stoga oni koji smatraju da su im povrijeđena prava zaštitu mogu potražiti pred nadležnim sudom. Formiranje cijena za radove poput sanacije dimnjaka, krovišta i zidova, pak, nije regulirano važećim propisima”, odgovaraju u Državnom inspektoratu.

Komentari