Formirana radna skupina za razradu i predlaganje mjera za početak pedagoške, školske i akademske godine, koja broji 23 člana, uključujući stručnjake Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kliničke psihologe, predstavnike sindikata, predstavnike svih ravnatelja škola i obrazovnih agencija, održala je jučer, tri tjedna prije početka nastave, u Ministarstvu obrazovanja svoj prvi radni sastanak. Svi su jasni – ključna intencija jest da djeca 7. rujna krenu u škole.
Iako je riječ tek o prvom sastanku, a konačne upute bit će gotove i javnosti objavljene 31. kolovoza, već sada su definirane osnovne mjere za djecu u vrtićima i učenike razredne nastave kao i studente. Radnoj skupini još uvijek nedostaju konkretne i definirane mjere za učenike od petog do osmog razreda osnovnih škola kao i za učenike svih srednjih škola.
“Identificirani su brojni problemi, odnosno specifičnosti pojedinih škola u Hrvatskoj, a radna skupina mora naći nekoliko varijanti mjera kako bi bile jednako učinkovite u svim školskim ustanovama u Hrvatskoj. Polazišna točka ministarstva jest da djeca 7. rujna kreću u škole.
U radnu skupinu uključili smo brojne stručnjake, kompetentne u različitim područjima, koji i sami mogu reći koliko je kompleksno vratiti djecu na jesen u škole”, kazao je ministar obrazovanja Radovan Fuchs.
Naglasio je da je ključni problem proboj virusa u škole, ali i da od radne skupine i cjelokupnog sustava očekuje prije svega brzu dijagnostiku. Drugim riječima, potencijalno oboljeli učenik rezultate testiranja ne bi trebao niti smio dugo čekati kako bi škola znala kako postupiti sa svim ostalima koji su bili u kontaktu sa zaraženim učenikom ili pak nastavnikom.
Prema jednom od scenarija u takvom potencijalnom slučaju razred u kojem se pojavi oboljeli učenik išao bi u samoizolaciju, a u tih četrnaest dana samoizolacije nastavu bez odgode nastavljaju pratiti online. Tu je ključan Carnet sa svojom tehničkom podrškom koji ima i resurse i sposobnosti izoliranom razredu omogućiti praćenje nastave online, ali po rasporedu tog razreda. Već sada je poznato da najmlađi, uključujući i djecu vrtićke dobi te učenike do četvrtog razreda osnovnih škola, prilikom dolaska u obrazovnu ustanovu neće biti obvezni nositi maske. Obveze njihovih učitelja, učiteljica i odgajatelja u samom razredu bit će redovito provjetravanje prostorija i briga da se učenici za vrijeme odmora pretjerano ne zadržavaju s drugim skupinama djece kako bi potencijalnu opasnost zaraze sveli na minimum, kao i briga o redovitoj higijeni ruku.
Uz to će odgajateljice u vrtiću kao i do sada morati redovito voditi brigu o čestoj dezinfekciji igračaka i prostora u kojem borave djeca.
Radna skupina u svome timu ima i predstavnike osnivača škola koji su bespogovorno dužni osigurati sve higijenske potrepštine za svaku ustanovu pojedinačno. Roditelji će također imati jasne upute – ako i budu dolazili u obrazovne ustanove, oni će morati obavezno nositi maske, no vrlo vjerojatno će im u konačnoj verziji biti savjetovano da što manje ulaze u školske zgrade.
“Djeca do četvrtog razreda osnovne škole neće nositi maske. To je dob u kojoj je jednostavno nemoguće pravilno nositi masku, a ako se ona pravilno ne nosi i nema smisla. Za razliku od najmlađih, studenti će biti obvezni nositi maske. Sada nam predstoji dogovoriti mjere za učenike predmetne nastave i srednjoškolce. Oni se u danu susreću s više različitih nastavnika, dio srednjoškolaca ima i praktičnu nastavu i za to nam je potrebno više vremena”, kazala je Ivana Pavić Šimetin, predstavnica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Da je odlazak u škole za djecu i više nego potreban, kazala je Tanja Sever, klinička psihologinja koja sudjeluje u radu Povjerenstva.
“U jesen ne ulazimo bez informacija kako su djeca podnijela izolaciju. Oblik rada tijekom kojeg su oni bili zatvoreni pokazuje da su mnogi od njih imali poteškoće, vjerujem da će se s vremenom dio narušenog mentalnog zdravlja još više pokazati, stoga je važno da idu u školu. Važno je znati da su učenici srednjih škola više izloženi kontaktima, ali isto tako upravo ta djeca u sebi imaju u sebi najviše nemira i najviše trebaju socijalizaciju, stoga trebaju odlaziti na nastavu”, kazala je Sever.
Ono što je također već sada poznato jest da neće biti masovnih testiranja zaposlenika obrazovnih institucija na koronavirus, jer kako je kazala Pavić Šimetin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, testiranje na koronavirus ne provodi se po profesiji nego po pojavi simptoma, odnosno na temelju epidemioloških razloga.
“Nije svaka škola u svakom gradu jednaka”, zaključio je ministar obrazovanja. Time se vodeći, već sada je jasno da će 16 osnovnih i 10 srednjih zagrebačkih škola čije su zgrade stradale u potresu iduće školske godine imati skraćeni školski sat – umjesto 45 trajat će 40 minuta kako bi se dobilo na vremenu za potrebnu temeljitu dezinfekciju škola između dviju smjena. Tu je izmjenu od Ministarstva obrazovanja tražio Ured za obrazovanje Grada Zagreba. Jasno je i to da će učenici koji putuju u škole javnim gradskih prijevozom ili pak organiziranim školskim autobusima također za vrijeme putovanja morati nositi maske. To pravilo podliježe odluci o ponašanju u javnom prijevozu.
Na pitanje što će biti s najmlađima, osobito u vrtićima budući da se tamo viroze brzo šire, te kako će se na jesen razlikovati gripa od koronavirusa, članovi Posebnog povjerenstva kažu da će tu razliku utvrđivati pedijatri, odnosno obiteljski liječnici, a po rezultatima će postupati odgojne i obrazovne ustanove u kojima borave djeca. O testiranju odlučuje struka. U ovom slučaju pedijatri i liječnici obiteljske medicine određivat će kada netko mora pristupiti testiranju na koronavirus, poručili su članovi Hrvatskog javnog zdravstva koji su uključeni u rad stručnog povjerenstva.
Oko 6500 djece u Zagrebu neće prvi dan nove školske godine provesti u matičnoj školi zbog oštećenja koja su nastala u potresu, piše u srijedu Jutarnji list.
Nakon potresa utvrđena je šteta na 175 gradskih škola i vrtića, od čega je do danas obnovljen 91 objekt. U tijeku su, ujedno, radovi na još 82 objekta, od čega bi njih 69 trebalo biti spremno za početak nove školske godine. No 12 škola, od čega 5 osnovnih i 7 srednjih, jako je stradalo u potresu zbog čega nisu sigurne za boravak djece tako da će učenici iz tih škola nastavu pohađati u drugim školama koje su do sada imale organiziranu jednosmjensku nastavu.
Na popisu oštećenih škola su OŠ Bukovac, OŠ Petra Zrinskog, OŠ dr. Ivana Merza, OŠ Miroslava Krleže te OŠ Vugrovec, odnosno PŠ Kašina. Među srednjim školama teško su stradale Gornjogradska gimnazija, Gimnazija Tituša Brezovačkog, Prva ekonomska škola, Hotelijersko-turistička škola, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Škola za klasični balet te Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje.
Uz to u tijeku su radovi na rekonstrukciji i dogradnji OŠ Ksavera Šandora Đalskog, tako da će, sveukupno, učenici iz 13 zagrebačkih škola nastavu pohađati na drugim lokacijama.
Deset od navedenih škola trebalo bi biti obnovljeno do 1. rujna 2021. dok će obnova OŠ Bukovac trajati četiri godine. Očekuje se da će Gornjogradska gimnazija te Škola primijenjene umjetnosti i dizajna ponovo u pogonu biti tek na početku iduće školske godine.
Neki učenici osnovnih škola će morati ići u druge kvartove na nastavu, zbog čega je Grad organizirao prijevoz za 1923 učenika, no još nije poznato kako će, zbog epidemioloških mjera, izgledati raspored sjedenja u autobusima, piše u srijedu Jutarnji list.
EPIDEMIJA SE MIJENJA: Evo tko sve više širi zarazu! ‘Mnogi nisu ni svjesni da su zaraženi!’
