Zagrebački kriminalist o nedavnim provalama: Evo kako se zaštititi

Foto: Narod.hr

Policijska uprava zagrebačka u zadnje vrijeme ima pune ruke posla. Samo jučer, 29. svibnja  evidentirao je 26 kaznenih djela: jedno razbojništvo, drska krađa, osam teških krađa provaljivanjem, šest krađa i devet ostalih kaznenih djela. Budući da je provala najprominentniji oblik kaznenog djela popričali smo sa Željkom Cvrtilom, kriminalistom.

Na naše pitanje raste li broj zagrebačkih provala u posljednje vrijeme nije znao odgovoriti.

”To vam ne mogu reći napamet, to bi trebao vidjeti na MUP-u statistički. Ne pratim to iz dana u dan.”, priznaje Cvrtila.

Ukoliko dođe do provale, policija ima unaprijed određeni postupak kojeg do u detalje opisuje.

”Prvo izlazi odorirana policija na mjesto događaja gdje popisuje, vidi i osigurava to isto mjesto. Procjenjuje ima li tu nekakvih tragova koji bi mogli biti korisni. U tom slučaju se radi očevid na mjestu događaja odnosno dolazi ekipa za očevid koja uzima tragove. Ukoliko je primjerice provala relativno svježa onda bi trebali na mjesto događaja izaći i detektivi koji pokušavaju prikupiti informacija. Ako toga nema, onda se naknadno provjerava i pokušava doći do informacija. Nakon toga predmet dolazi do nekog detektiva ili operativca u policijskoj postaji koji nastavlja rad na tom predmetu. Odnosno provjerava ima li tu dokaza i čeka zapisnik očevida. Ukoliko je neki dokaz išao na vještačenje onda čeka i rezultate toga i to sve ide unaprijed ka finalnom rješenju.”

Zanimalo nas je i u kojem postotku Policijska uprava zagrebačka dolazi do počinitelja.

”Što se provala tiče, postotak se kreće negdje oko 30 posto. Da, negdje trećina. To nije baš nekakav postotak kada vidimo koliko je osuđenih od toga, a s druge strane i to što se pronašao počinitelj ne znači da su se pronašli i predmeti koji su ukradeni. Oni se često ne nađu jer su već prodani pa čak i preprodani, a novac je potrošen”.

Cvrtila nam je objasnio i kako se u većini slučajeva ne radi o poznanicima već o profesionalnim kradljivcima koji danima planiraju svoj čin.

”Nisu poznanici, kod seksualnih delikata su počinitelji poznanici. Kod provala su to najčešće ljudi koji su profesionalni počinitelji koji se bave provala. Tada često bude tipovanih provala, a tu znaju biti povezani i poznanici. Oni znaju čuva li netko nešto vrijedno u kući, koliku količinu novca imaju ili već nešto slično. Profesionalni počinitelji sve promatraju prije ozbiljne provale. Tagirana meta se promatra prije, znaju se rute kretanja stanara objekta i slično. Ima naravno i provalnika koji nisu profesionalni, a ona najčešće provaljuju iz nužde. Primjer za to su narkomani koji u krizi traže neosiguran objekt bilo da se radi o trgovini, trafici ili stanu.”

”MUP radi analizu svega toga. Ja mislim da su privatni objekti manje na meti iako su manje štićeni od trgovina. Privatni objekti još uvijek nisu zaživjeli na tom polju zaštite.”

”Osim alarma možete se zaštititi i mehaničkom zaštititom. Stavite protuprovalna vrata ili rešetke na ulaze. Naravno, ovo vrijede za objekte. Najučinkovitija zaštita svakako je alarm, a iza toga videonadzor. On ne sprječava provalu, ali pomaže u detektiranju počinitelja.”

Komentari