Europska komisija potvrdila je Hrvatskoj da ima tvrtku koja se ubraja u sam vrh svemirske industrije na Starom kontinentu.
Domaća tvrtka Amphinicy Technologies široj je javnosti za sada potpuno nepoznata. Naime, udaljena je svega dvjestotinjak metara od glavnog zagrebačkog Trga bana Jelačića, a potpisala je ugovor s Komisijom o bespovratnom zajmu od 50 tisuća eura za pripremu komercijalizacije najbržeg softvera za preuzimanje podataka koje sateliti šalju na Zemlju.
Ultrabrzi Blink
Vrlo je zanimljivo da je Amphinicyjev softver zvan Blink čak 20 puta brži u preuzimanju podataka sa satelita od rješenja koje koristi američka NASA. Uspjeh je tim veći jer je zagrebačka tvrtka do prije dvije godine, dok je razvijala taj softver, mogla postići brzinu skidanja podataka sa satelita tek deset puta veću od NASA-e. Hrvatsku tvrtku Europska komisija prepoznala je kao svjetski ključnog igrača koji će pomoći industriji da spore veze sa svemirom pretvori u ultrabrze, piše Poslovni dnevnik. Očekuje se da će iz Zagreba doći povoljno komercijalno rješenje koje će potaknuti sličnu revoluciju u svemirskim komunikacijama kao kada smo na Zemlji spore modeme za spajanje na internet zamijenili ADSL-om i sličnim tehnologijama te brzine prijenosa podatka preko interneta počeli računati u Mbps.
Velik poticaj za dalje
Frane Miloš, operativni direktor Amphinicy Technologiesa, kaže da im je ovo veliki poticaj za daljnji napredak. Završe li uspješno prvu fazu, već u drugoj EK im može odobriti dodatnu potporu od 2,5 milijuna eura.
“Imamo izvrsnu priliku od Blinka stvoriti globalno prepoznatljiv proizvod, koji bi mogao postati de facto standard u svemirskoj industriji”, kaže Miloš.
Amphinicy Technologies je nastao prije dvadesetak godina kao spin-off tvrtka sa zagrebačkog FER-a. U domaćem je vlasništvu, a osim u Zagrebu ima ured u Luksemburgu. Zapošljava 30 stručnjaka raznih profila, mahom programera, koji su stručnjaci za automatizaciju procesa za svemirsku industriju. Lani je, prema podacima Poslovne Hrvatske, Amphinicy imao rast prihoda od 28,8 posto na 10,3 milijuna kuna uz povečanje neto dobiti od devet posto na 623,5 tisuća kuna. I bez Blinka, ova je mala zagrebačka tvrtka prilično značajna najvećim igračima u svemirskoj industriji. Amphinicy je partner SES-a, bivše Astre, koja je globalno najveći satelitski operator.
Za tu je kompaniju Amphinicy razvio softver koji se koristi za testiranje satelita u orbiti, posebno prvo testiranje. Miloš pojašnjava da je to poput prvog servisa za prometala samo se ovdje radi o inicijalnom servisu uređaja koji u desetak godina trajanja nosi mogući prihod od milijardu eura, a nakon što u raketi protutnji kroz sve slojeve atmosfere, vibracije i temperaturne razlike prvo treba vidjeti kakvu će stvarnu kvalitetu usluge moći isporučiti.
“Danas se svi sateliti koje dizajniraju proizvođači kao što su Boeing Satellite Systems, Airbus Defense and Space, Space Systems/Loral, Lockheed Martin i mnogi drugi, a kojima upravlja SES, testiraju pomoću sustava koji je Amphinicy razvio zajedno sa SES”, pojašnjava Miloš. Dodaje da taj sustav koristi i američki Americom, otkako je postao dio SES-a, te europski World Skies. Amphinicy također surađuje s Europskom svemirskom agencijom, Njemačkom svemirskom agencijom, UNHCR-om, s teleoperaterima koji kontroliraju europski pandan GPS-a Galileo i Artemis, proizvođačima satelitske opreme te konglomeratom Airbus Defense and Space.
Amphinicy na tržištu SAD-a
“U kontaktima smo sa slovenskim Space.si, centrom izvrsnosti kojem je želja do kraja godine lansirati prvi satelit, a Amphinicyju je želja da se proširi na tržište SAD-a”, kaže Miloš. Kako bi se mogla širiti, hrvatska tvrtka mnogo ulaže u razvoj četiri vlastita proizvoda. To su: SatScout, koji će omogućiti jednostavno lociranje satelita, sustav TRIDOTS za distribuciju sadržaja i platforma Monica za automatizaciju zemaljskih kontrolnih postaja. Četvrti je Blink za koji je Amphinicy dobio potporu Komisije. Miloš ističe da su tu potporu dobili u okviru programa Obzor 2020., novog načina na koji EU financira znanost i istraživanja ne samo institucija već i privatnih istraživačkih i razvojnih tvrtki u Uniji. Do sada je na taj način iz Hrvatske sredstva dobila još samo tvrtka Rimac Automobili. “Ušli smo u vrh, koji čini svega šest posto EU tvrtki kojima je to uspjelo, i prvi smo iz Hrvatske koji su sredstva dobili za kategoriju Svemir”, zaključuje Miloš.
