ZAGREB KAO GRAD SOLARNIH ELEKTRANA Donosimo prijedlog programa koji Tomašević najavljuje za ovotjednu Skupštinu

Bazna stanica teleoperatera i solarne ploče na krovovima zgrada. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Peta sjednica Zagrebačke gradske skupštine zakazana je za četvrtak. Od 48 zakazanih točaka dnevnog reda, 22. točka rezervirana je za predstavljanje programa “Sunčani krovovi”, odnosno “Integrirane sunčane elektrane na zgradama javne namjene, višestambenim zgradama i obiteljskim kućama te poduzetništvu na području Grada Zagreba”.

Pojačavanje solarnih kapaciteta

Kako je najavljeno u prijedlogu na tragu zelenih politika iz predizbornih obećanja, cilj programa je povećati korištenje obnovljivih izvora energije promovirajući korištenje sunčeve energije u javnim, privatnim i gospodarskim objektima u Zagrebu. Razdoblje provedbe bit će od 2022-2024, s ambicijom da se u tom razdoblju izgrade integrirane sunčane elektrane kapaciteta 50MW. Trenutno je svega 150 MW kapaciteta solarnih elektrana postavljeno u cijeloj Hrvatskoj.

Upravljanje programom, ako prođe na skupštini, bit će povjereno Gradu Zagrebu (Gradski ured za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša) te Regionalnoj energetskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), neprofitnoj ustanovi koja je u zajedničkom vlasništvu Grada Zagreba te Karlovačke, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.

“Programom će se omogućiti koordinirana priprema i izgradnja integriranih sunčanih elektrana na krovovima postojećih zgrada sa konačnom svrhom osiguranja električne energije iz obnovljivih izvora”, stoji u opisu programa koji je objavila Možemo! stranka aktualnog zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića.

Dodaju kako bi sunčane elektrane smanjile režijske troškove i emisije stakleničkih plinova.

Što se tiče samog iskustva u proizvodnji električne energije iz sunčanih elektrana u Zagrebu, ono nije nepostojeće, ali je vrlo skromno. Od 2012. do rujna 2021. ukupno 21 ustanova u Zagrebu dobila je svoju solarnu elektranu, a ukupna snaga im iznosi 0.7 MW.

Popis trenutnih sunčanih elektrana u Zagrebu, screenshot / scribd.com

“Temeljne aktivnosti Programa uključuju koordiniranu pripremu i pokretanje projekata izgradnje integriranih sunčanih elektrana uz osiguranje nepovratne financijske potpore za troškove pripreme projekata. Kroz provedbu Programa analizirat će se korištenje naprednih modela nabave u svrhu rasterećenja proračuna Grada Zagreba za izdatke izgradnje i održavanja”, napominje se u program.

Novi solarni info centar, zaposlenike imenuje Grad

Ti modeli uključuju mogućnost ulaganja vlastitih sredstava, bilo samostalno ili uz udio bespovratnih sredstava), zatim model ulaganja zajamčene otkupne cijene električne energije na natječaju HROTE (Hrvatskog operatora tržišta električne energije) te model ugovorne prodaje električne energije (PPA).

Program će ponuditi tehničko savjetovanje (prikupljanje i obrada podataka te modeliranje sunčanih elektrana optimalnih karakteristika), financijsko savjetovanje (analize troškova i koristi/studije izvodljivosti, utjecaj sunčane elektrane na smanjenje troškova električne energije), kao i pravno savjetovanje (izrada ugovora i dokumentacije potrebnih za projektiranje solarne elektrane savjetovanje glede zakonskih odredbi).

“Grad Zagreb će, odlukom gradonačelnika, imenovati vlastite zaposlenike u projektni tim koji će aktivno sudjelovati u radu solarnog info centra, a kojeg će činiti zaposlenici Grada Zagreba i REGEA-e. Solarni info centar Grada Zagreba bit će zadužen za kontinuiranu podršku opisanih aktivnosti pripreme i provedbe projekata izgradnje integriranih sunčanih elektrana na zgradama javne namjene, višestambenim zgradama i kućama te poduzetništvu u periodu od 2022.do 2024. godine. Nakon ovog razdoblja, Grad Zagreb će na temelju rezultata rada info centra donijeti odluku o nastavku rada centra ili njegovoj transformaciji”, objasnio je prijedlog programa.

Koliki bi bili troškovi rada solarnog info centra, za sada se može svega ugrubo procijeniti, ali u najavi programa za sada nisu otkrivene ni te grube procjene.

“Provedbom Programa, odnosno izgradnjom integriranih sunčanih elektrana na javnim, privatnim i gospodarskim objektima snaga oko 50 MW, očekuju se sljedeći rezultati: pokretanje privatnih investicija od oko 300 milijuna HRK (bez PDV-a), godišnja proizvodnja električne energije od oko 50.000 MWh, izbjegnuta emisija ugljičnog dioksida od oko 100.000 tona na godišnjoj razini”, najavljuje opis programa.

Put prema europskim ciljevima: Sa 150 na 1000

Ova očekivanja idu u smjeru EU energetske i klimatske strategije 2030 koja želi smanjiti emisije stakleničkih plinova ispod 40% čime bi se emisija ispustila ispod razine iz 1990.
“Nastavno na donošenje Zelenog plana za Europu u prosincu 2019., Europska unija postavila je još ambicioznije ciljeve koji definiraju smanjenje emisija stakleničkih plinova od najmanje 55% do 2030. godine (umjesto prvotnih 40%), i dostizanje klimatske neutralnosti 2050. Ta obveza pretočena je, po prvi puta, u obvezujući akt 2021. godine u obliku Europskog klimatskog zakona”, podsjeća prijedlog programa.

Trenutno, sunčane elektrane čine prosječno 5% ukupno proizvedene električne energije u Europskoj uniji, dok Hrvatska ostvaruje svega 0,4% svojih električnih potreba preko solarnih izvora.

Program upozorava kako trenutni državni kapacitet od 150 MW nije dovoljan za postizanje europskih ciljeva te je za njih potrebno u Hrvatskoj doseći 1000MW kapaciteta sunčevih elektrana.

“Energija Sunca koja se koristi u sunčanim elektranama na krovovima obiteljskih kuća, višestambenih zgrada te javnih i gospodarskih objekata treba postati bitno značajniji obnovljivi izvor energije za Republiku Hrvatsku”, zaključuje program.

Komentari