Zagreb je u lipnju vodeća turistička destinacija, a stvarno je stanje ipak drugačije!

Foto: Damjan Tadic / CROPIX

U prvoj polovici lipnja otok Vir je vodeća hrvatska turistička destinacija po ostvarenim turističkim noćenjima, dok je zauzeo dugo mjesto po turističkom prometu izraženom noćenjima za period od 1. siječnja do 15. lipnja ove godine, piše Zadarski.hr.

Vodeća destinacija je nacionalni, gospodarski, prometni, ekonomski, tranzitni i politički centar Zagreb, u kojemu je tijekom prvih šest i pol turističkih mjeseci ostvareno 354.239 noćenja, a drugoplasirani Vir imao je u istom periodu 155.590 noćenja domaćih i stranih gostiju. Treći po redu, Rovinj 151.028, četvrti Dubrovnik 132.679, peti Split 114.188, a na šestom mjestu Opatija od 102.017 noćenja.

Ovih šest destinacija ujedno su i jedine koje su dosad premašile 100 tisuća noćenja, dok su se u trenutni turistički top 10 smjestili još na sedmom mjestu Poreč (98.151), na osmom Zadar (88.659), deveti Umag (80.584) te deseti Mali Lošinj (79.014 noćenja). Ove brojke iz sustava eVisitor u daljnjoj analizi i usporedbi s prošlogodišnjima, zapravo ukazuju na nešto važnije.

Više od 350 tisuća noćenja, koliko je imao vodeći Zagreb, naime, tek su 35,1 posto od lanjskih pokazatelja turističkog prometa u nacionalnoj prijestolnici (lani 1.010.544 noćenja), a sličnu statističku sudbinu dijeli i većina drugih destinacija: Rovinj je na 18,7 posto od lanjskih brojki, odnosno u katastrofalnom padu od 81,3 posto; Dubrovnik ima tek 10,3 posto od prošlogodišnjih brojki s gotovo 90 posto pada, Split 17,5 posto, Opatija 25,8 posto, Poreč 13,3 posto, Zadar 21,3 posto, Umag 17,5 posto i Mali Lošinj 25 posto.


U top 25 turističkih destinacija u Hrvatskoj ovakav skromni udjel u prošlogodišnjem turističkom prometu uspjele su izbjeći samo neke destinacije, uglavnom oslonjene na vikendaški turizam i činjenicu kako domaći i strani gosti na tim destinacijama posjeduju kuće za odmor, zbog čega se otok Vir ponovno našao na vrhu u ovoj kategoriji.

Sa 155.590 ostvarenih noćenja u dosadašnjem dijelu turističke godine Vir ima značajno visokih 96,1 posto udjela od lanjskog prometa (prošle godine 161.963 noćenja), odnosno mali pad od 3,9 posto, što je rijedak izuzetak u dosadašnjoj slici hrvatskog turizma obilježenog koronavirusom u predsezoni. Razmjerno visoki udjel među top 25 destinacija još ima Dobrinj (62,7 posto), dok su sljedeći najbliži pratitelji ispod 50 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa u noćenjima: Pag 49,3 posto, Malinska-Dubašnica 45,9 posto i Rijeka 45,8 posto.

Skromne su brojke hrvatskog turizma kada govorimo o noćenjima u prosjeku na destinaciji, zato što se uslijed krize uzrokovane koronavirusom predsezona nije ostvarila, a prava sezona još nije ni počela. Po noćenjima prema tome prednjači vodeći Zagreb, iako prije svega takozvana city break i tranzitna destinacija, statistički s 354.239 noćenja i 153.957 turističkih dolazaka ima svega 2,30 noćenja u prosjeku. Rovinj kao izrazito turistička destinacija ima vrlo skromnih 3,55 noćenja u prosjeku, Dubrovnik još manje (2,55), dok je Split također skroman (3,27), iako je za nijansu čak i bolji od lanjskih pokazatelja (2,54) u ovoj statističkoj kategoriji turističkog prometa.

Vir je kao obiteljska destinacija, a posebice zbog činjenice da su brojni turisti u ožujku značajno produžili boravak na otoku jer su se našli uslijed korona krize, ponovno dominantan s brojkama: 155.590 noćenja i 8.967 turističkih dolazaka (opet dobrih 75,5 posto od lanjskih brojki) daju vrlo visokih 17,4 noćenja u prosjeku, što je značajno bolje ili duže od prošle godine (13,6). Što se tiče turističkih dolazaka, podaci su na razini Hrvatske također izrazito slabiji od lanjskih, pa tako odgovaraju slici i analizi ostvarenih noćenja. Najviše ih je ostvario Zagreb (153.957), nakon čega slijede Dubrovnik (58.802), Rovinj (42.448), Opatija (40.084) i Split (34.823) kao pet najuspješnijih.

Jasno je kako su hotelijeri, vlasnici kampova, marina, apartmana, ali i sve destinacije, kao i cijeli turistički sektor sa svim turističkim i turizmu okrenutim djelatnostima, gubitnici u već izgubljenom turističkom prometu u predsezoni, a problem ostaje aktualan i za ljetnu turističku sezonu za koju nitko ne zna kakva će biti. Prva polovica lipnja otvaranjem granica i turističkog života donijela je praktički iste statističke podatke, odnosno mizeran udio turističkog prometa u odnosu na lanjski u isto vrijeme – od najmanje 15 (Nin) do najviše 59 posto (Dobrinj) među top 25 destinacija – ali ponovno s izuzetkom otoka Vira koji je od 1. do 15. lipnja imao 91,5 posto lanjskih brojki.

Komentari